Zakerberg izazvao buru na internetu zbog porodične fotografije: “Ako on krije svoju djecu, zašto ih mi pokazujemo”

16.07.2023. | 23:29

Prosječan roditelj podijeli na društvenim mrežama oko 1.500 fotografija svog djeteta i to prije njegovog petog rođendana, pokazuju istraživanja neprofitne organizacije “Parent Zone” iz Velike Britanije.

Međutim, tom društvu nije se priključio Mark Zakerberg, tvorac Fejsbuka i vlasnik nekoliko najpopularnijih društvenih mreža na svijetu, koji brižljivo čuva identitet svoje djece. On je na svom Instagramu objavio porodičnu fotografiju sa suprugom Prisilom Čen i njihovim ćerkama Maksimom (7), Avgust (5) i bebom Aurelijom, s tim da je starijim djevojčicama lica sakrio emodžijima.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Mark Zuckerberg (@zuck)

Ta fotografija izazvala je pravu buru na internetu, gdje su mnogi roditelji osudili “licemjerstvo” izvršnog direktora kompanije “Meta”, budući da su njegove mreže Fejsbuk i Instagram dugo pod lupom zbog načina na koji se bavi privatnošću korisnika, naročito onih najmlađih.

Za Katarinu Jonev, autorku vodiča za roditelje “Bezbjednost djece na internetu i društveni mrežama”, koja se od 2015. aktivno bavi politikama sajber bezbjednosti, Zakerbegova objava je poruka ostalim roditeljima da i oni treba da rade isto.

“Čovjek koji je vlasnik najpopularnijih društvenih mreža koje broje milijarde korisnika i ističe da su podigli mjere bezbjednosti koje se tiču djece, prvi je koji lica svoje djece ne pokazuje. To nam mnogo govori o tome da itekako treba da obratimo pažnju, jer nam se indirektno šalje poruka da očito postoji niz opasnosti kada je riječ o objavljivanju samog lika djeteta. Ako od direktora najvećih društvenih mreža stiže takva poruka, onda mi zaista treba da je uzmemo za ozbiljno i da se prosto prevaspitamo i zapitamo zašto bismo mi forsirali sopstvenu djecu na društvenim mrežama koje su očigledno nebezbjedne”, kaže Jonev za Euronews Srbija.

Koje su opasnosti dijeljenja dječjih fotografija

Objava Marka Zakerberga imala je snažan odjek naročito zbog toga što stručna javnost tek posljednjih godina počinje da ima uvid u to kako drutšvene mreže utiču na decu i mlade i na sve opasnosti koje vrebaju.

Lik čelnika “Mete” prije dvije godine našao se na instalaciji ispred Parlamenta u Londonu na kojoj se vidi kako surfuje po novcu noseći zastavu na kojoj piše: “Znam da škodimo djeci, ali me baš briga”, okružen likovima tužnih tinejdžera.

Instalacija je podignuta u vrijeme kada je pred Parlamentom svedočila uzbunjivačica iz “Fejsbuka” Frensis Hogen, koja je uzdrmala javnost tvrdnjama da je društvena mreža više puta davala prednost profitu nad suzbijanjem govora mržnje i dezinformacija. Ona je objavila interne dokumente koji su pokazali da je kompanija bila svesna toga da Instagram šteti mentalnom zdravlju mladih korisnika. To dovodi do pitanja kako na mentalno zdravlje dece utiče to što njihove fotografije na društvenim mrežama objavljuju njihovi roditelji.

Stručnjaci još od nastanka društvenih mreža upozoravaju na potencijalne opasnosti koje dijeljenje ličnih informacija, a time i fotografija, može imati na najmlađe. Bilo šta što objavite na bilo kojoj društvenoj mreži je sadržaj nad kojim istog trenutka gubite kontrolu, upozorava Jonev.

“Postovanjem slike ne možete nikoga da spriječite da je iskoristi, preuzme, skrinšotuje ili koristi na neki drugi način koji ne biste željeli”, ističe sagovornica.

Kako dodaje, najčešće negativne strane objavljivanja fotografija djeteta su krađa slika i zloupotreba u marketinške svrhe.

“Dešavaju se i ucjene roditelja, pre svega ucjena za novac, a neke fotografije se mogu konzumirati kao seksualno zadovoljavajući sadržaj za pedofile i tako prodavati i razmijenjivati po različitim grupama i neprimjerenim sajtovima.

Slika nagog djeteta se na crnom tržištu kupuje za tri do pet centi. Ovo je užasna činjenica i to je stvarnost koju treba da uzmemo u obzir. To je organizovan biznis koji kriminalcima donosi dobit već godinama unazad”, kaže analitičarka za sajber terorizam i edukatorka dece i odraslih o opasnostima na internetu

Ona takođe podsjeća da se nerijetko dešava da ispod fotografija ili u inboksu roditelja nađe pregršt uvreda i ružnih komentara, koji jednog dana mogu da dođu i do djeteta, povrede ih i utiču na njihovo samopouzdanje.

“Postaviće se vjerovatno pitanje zašto Mark Zakerberg nije sakrio lik bebe, a jeste starijih ćerki. Naime, lik bebe se mijenja s godinama, tako da će kasnije biti teško prepoznati je na osnovu te slike, a ona takođe još nema tu vrstu socijalizacije koju imaju njegova starija djeca. Postoji niz bezbedonosnih rizika po njegovu stariju djecu, prije nego po bebu i on je toga očigledno svjestan. Ako on krije djecu, treba da se zapitamo zašto ih mi pokazujemo”, podsjeća Jonev.

Prihvaćenost u društvu

Istraživanja koja se bave motivacijom ljudi da dijele privatne fotografije svoje dece na internetu nisu mnogobrojna, ali postoje. Malezijska studija utvrdila je da mladim majkama mnogo lakše padaju stresovi u prvim danima nakon dolaska bebe na svet, ukoliko na društvenim mrežama, objavljuju fotografije djece i dobijaju na njih pozitivne komentare.

Ako izuzmemo slučajeve gdje ljudi zarađuju od deljenja fotografija svoje djece, kao što je to slučaj sa influenserima koji se bave prikazivanjem porodičnog života, jedna turska studija pokazuje da motiv može biti osjećaj društvene prihvaćenosti, naročito kod onih koji svoju decu (ili unuke) doživljavaju kao lični uspeh. Ljudima je važno i da na društvenim mrežama dobiju potvrdu da kao roditelji obavljaju dobar posao, a najbolji način za to je da sa svojim pratiocima podijele sliku svoje djece.

Međutim, upravo Zakerbergov primjer pokazuje da bi tom porivu roditelji trebalo da se odupru, smatra Jonev.

“Osim toga, Bil Gejts kao direktor ‘Majkrosofta’, svojoj deci nije dozvoljavao da imaju mobilne telefone pre 14 godine. Stiv Džobs, koji je napravio Ajfon, takođe deci nije dozvoljavao da imaju mobilne telefone, a kada su im dozvolili, deca su morala da prate stroga uputstva koja se tiču korišćenja mobilnih telefona i tehnologija u njihovom sopstvenom domu. To nam dovoljno govori zapravo da su tehnološki giganti i oni koji pokreću tehnološke inovacije očito mnogo svesniji toga kakav uticaj na decu može imati korišćenje tih tehnologija ako nije kontrolisano, ali u javnosti se očito ne bave toliko podizanjem svijesti kada su druga djeca u pitanju”, ističe naša sagovornica.

Možemo li bezbjedno dijeliti fotografije djece?

Iako podvlači da je najefikasniji način da nam djeca budu bezbedna na internetu taj da ne objavljujemo njihove fotografije, Jonev kaže da od toga ne moramo potpuno da se odreknemo.

“Ono što prvo moramo da uzmemo u razmatranje jeste kako dijete izgleda na slici. Prečesto viđamo fotografije djece u nedoličnim pozama ili čak nage, pa se stiče utisak da zbog društvenih mreža i trke za lajkovima pojedini roditelji zaboravljaju da postoje trenuci koji treba i moraju da ostanu privani”, kaže ekspertkinja za oblast bezbjednosti na internetu koja je do sada održala više od 300 predavanja širom Srbije i regiona o ovoj temi.

Ona podvlači i da fotografija djeteta koju objavimo uvijek bude takva da se lice nikada ne vidi u potpunosti.

“Lice djeteta nikada ne treba da bude istaknuto onako kako bi moglo da se vidi na fotografiji za pasoš. Uvijek je mudro ili da prebacimo ruku preko djeteta, zagrlimo ga ili nešto slično, tako da fotografija ne može da se isječe i da se sa nje izdvoji samo lik djeteta. Ona tada ne može da ima isti kvalitet ukoliko se kropuje i time je manja šansa da se zloupotrebi”, objašnjava Jonev.

Ponekad je jednostavno dovoljno da se zapitate šta vaše dijete ima od toga što će njegova slika biti objavljena na vašem profilu.

Lija Planket, autorka knjige “Sharenthood” i stručnjakinja za iskustvo učenja i inovacije na Pravnom fakultetu Univerziteta Harvard, smatra da je skrivanje dječjeg lica znak da mu dajete kontrolu nad sopstvenim narativom na internetu.

“Svaki put kada objavljujete nešto o svojoj djeci, uzimate im dio slagalice koju oni slažu pričajući o tome ko su i ko žele da postanu. Na greškama se učimo i odrastamo bolje nakon što smo ih napravili. Ako izgubimo privatnost tinejdžera i želju dece da se igraju i istražuju, da žive i kroz pokušaje i greške, lišićemo ih mogućnosti da se razvijaju i da pričaju priče – pod svojim uslovima”, navodi Planket.

Vještačka inteligencija donosi nove probleme

Stručnjaci takođe upozoravaju da ćemo se u godinama koje dolaze sve češće suočavati sa problemima koje donosi vještačka inteligencija. Već sada postoje indicije da bi ta tehnologija mogla da se koristi za praćenje promena na licu tokom odrastanja mališana i da će u budućnosti moći da poveže svako dijete, čak i bebu, sa njihovom slikom iz starijeg doba.

Sagovornica upozorava na već postojeće aplikacije kao što je DeepFake, koja na osnovu samo jedne fotografije može da napravi video.

“To je nešto što već sad predstavlja veliki problem. Prosto, pitanje je kako od toga možemo da se zaštitimo, jer na osnovu slike, neko može da napravi jako neprimjeren video”, kaže Jonev.