Antić nakon Brisela: Zapad od srpskih prostora želi da napravi novi Kurdistan

01.03.2023. | 08:08

Zapadne zemlje od srpskih prostora na Balkanu žele da naprave novi Kurdistan. Oni koji misle da će oni stati na Kosovu, varaju se, jer će nakon eventualnog indirektnog priznanja nezavisnosti KiM krenuti sa institucionalnim uništavanjem Srpske i daljim rasparčavanjem SPC.

Kaže ovo za “Glas Srpske” istoričar i predsjednik Naprednog kluba Čedomir Antić komentarišući posljednju rundu pregovara u Briselu, na kojoj se govorilo o evropskom prijedlogu sporazuma koji bi trebalo da normalizuje odnose između Beograda i Prištine.

“Onda bi na red mogla doći Vojvodina ili Raška. Sve je to jedan scenario koji bi se mogao preslikati i primijeniti na Rusiju. Ovo je u neku ruku samo pokazna vježba”, ubijeđen je ovaj istoričar.

Kako kaže, očigledno je da se zvaničnicima iz Brisela žuri da završe ovu priču zbog situacije u vezi sa Ukrajinom, ali i da se, koliko je njemu poznato, ne radi o zvaničnom dokumentu, već prijedlogu sporazuma.

“Iako ga briselski zvaničnici pokušavaju prikazati tako, on to i dalje nije. Kada on bude na stolu, o njemu treba raspravljati. Ono što je jasno jeste da se od nas traži da priznamo Kosovo po modelu dvije Njemačke, što je neprihvatljivo. Mislim da je naša najveća nevolja to što zapadne zemlje žele da nas po svaku cijenu ponize, da iskoriste situaciju oko Ukrajine i zaokruže kosovsku priču. Zapadne zemlje žele da Srbiju natjeraju da potpiše ovaj sporazum, što bi onda bio dobar argument da kažu kako je ona time priznala agresiju na Kosovo. Krajnji cilj nije da Kosovo uđe u Ujedinjene nacije, već da ga priznaju sve članice EU i NATO-a kako bi ono moglo da bude primljeno u ovu vojnu organizaciju”, naglasio je Antić.

Slično mišljenje dijeli i član Senata Srpske Milimir Mučibabić poručujući kako predstavnicima Brisela ne treba vjerovati ništa.

“Demokratija se ne može sprovoditi na načelima “uzmi ili ostavi”. A ta i takva politika se na ovim prostorima sprovodi u posljednjih tridesetak godina. Kako uopšte mogu stavljati znak jednakosti između Srbije i Kosova? Da je ono međunarodno priznata država, onda se ne bi ni vodili ovi pregovori. Ovaj sporazum ne treba nipošto prihvatati, ali ni odbiti. Treba biti mudar u ovoj igri bez granica i strpljiv”, poručio je Mučibabić.

I politički analitičar Aleksandar Pavić smatra kako Srbija ne bi trebalo da se politički određuje prema predloženom sporazumu sve dok na KiM ne bude formiran ZSO na način koji je dogovoren u Briselu 2013. godine, što bi, kako je objasnio, obezbijedilo čvrste i pouzdane mehanizme za zaštitu položaja i prava srpskog naroda u južnoj srpskoj pokrajini.

“Što se tiče samog sporazuma, ovim još uvijek neformalnim dokumentom se od Srbije očekuje da KiM tretira kao potpunu državu, a njen pristanak na to značio bi da se odričemo južne pokrajine, što je neprihvatljivo. Iako iz Brisela poručuju kako se radi o konačnom prijedlogu, mislim da bi trebalo nastaviti sa razgovorima kako bi se sporne tačke popravile, jer “upakovano” priznanje nezavisnosti Kosova nije nešto na šta bilo ko u Srbiji može pristati, ni po koju cijenu”, istakao je Pavić dodajući da bi eventualno priznanje Kosova imalo negativne posljedice i po Srpsku, koja bi onda bila lakša meta.

Da su predložena rješenja za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine neprihvatljiva za Srbiju, ali i Srbe na Kosovu, smatra i bivši srpski ministar za KiM Goran Bogdanović navodeći da, iako je predsjednik Srbije isticao da će se boriti da ga popravi, on u stvari ni za jotu nije korigovan i da se njime indirektno prihvata nezavisnost KiM. Smatra i da bi formiranje ZSO, kako je to predloženo u pomenutom dokumentu, značilo potpuni prelazak onih institucija koje djeluju pod sistemom Srbije, kao što su zdravstvo i prosvjeta, te da bi se na taj način zaokružio proces “integracije” srpske zajednice u kosovski sistem.

Beograd i Priština bi, prema tekstu evropskog prijedloga sporazuma za normalizaciju odnosa, o kojem je bilo govora na sastanku održanom u ponedjeljak u Briselu, trebalo da se obavežu da će uspostaviti posebne garancije s ciljem obezbjeđenja odgovarajućeg nivoa samouprave za srpsku zajednicu na KiM. Član jedan podrazumijeva da će strane međusobno priznati dokumenta i nacionalne simbole, uključujući pasoše, diplome, registarske tablice i carinske marke i da će strane “razvijati normalne, dobrosusjedske odnose jedni sa drugima, na osnovu jednakih prava”. Prema članu dva, obje strane će se voditi ciljevima i principima utvrđenim u Povelji UN, posebno onim o jednakosti suvereniteta svih zemalja, poštovanju njihove nezavisnosti, autonomiji i teritorijalnom integritetu, pravu na samoopredjeljenje, zaštiti ljudskih prava i nediskriminaciji. Član tri predviđa da će stranke, u skladu sa Poveljom UN, riješiti sve međusobne sporove isključivo mirnim sredstvima i suzdržati se od prijetnje ili upotrebe sile.

U tekstu, koji je evropski komesar za spoljnu politiku Josep Borel objavio na sajtu Evropske službe za spoljne poslove, član četiri predviđa da će strane nastaviti da djeluju polazeći od pretpostavke da nijedna od njih ne može da predstavlja drugu u međunarodnoj sferi niti da djeluje u njeno ime.

“Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji”, navedeno je u članu četiri.

Član pet podrazumijeva da nijedna strana neće blokirati, niti ohrabrivati druge da blokiraju napredak druge strane na njihovom putu ka EU, na osnovu sopstvenih zasluga. U članu šest je navedeno da će, iako ovaj sporazum predstavlja važan stepen normalizacije, obje strane nastaviti sa novim podsticajem proces dijaloga koji vodi EU, koji bi trebalo da dovede do pravno obavezujućeg sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa.

Član sedam predviđa da se obje strane obavezuju da će uspostaviti posebne aranžmane i garancije, u skladu sa relevantnim instrumentima Savjeta Evrope i oslanjajući se na postojeća evropska iskustva, a kako bi se obezbijedio odgovarajući nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu i sposobnost za pružanje usluga u određenim oblastima, uključujući mogućnost finansijske podrške Srbije i direktan kanal komunikacije srpske zajednice sa takozvanom vladom Kosova.

Navedeno je i da će strane formalizovati status SPC na Kosovu i pružiti snažan nivo zaštite srpskim mjestima vjerskog i kulturnog nasljeđa, u skladu sa postojećim evropskim modelima. U članu osam je navedeno da će strane razmijeniti stalne misije, a u narednom da strane moraju uzeti u obzir posvećenost EU i drugih donatora da uspostave poseban paket investicija i finansijske podrške za zajedničke projekte. Član 10 predviđa da će strane uspostaviti zajednički komitet, kojem predsjedava EU, za praćenje sprovođenja ovog sporazuma, a u članu 11 se navodi da se obje strane obavezuju da će poštovati mapu puta za implementaciju koja će biti priložena ovom sporazumu.

Iz ugla Prištine

Politički analitičar Bljerim Ljatifi smatra da Srbija ovim sporazumom dobija ZSO, jača SPC na Kosovu i uklanja sa sebe pritisak da de jure prizna kosovsku nezavisnost.

“Srbija je dobila ZSO pod drugim imenom, veće jačanje SPC na KiM i uklanjanje pritisaka da se de jure prizna nezavisnost. Kosovo je dobilo neke elemente de fakto priznanja od Srbije i obećanje za otvaranje puta ka članstvu u međunarodnim organizacijama” naveo je Ljatifi na svom “Fejsbuk” profilu.

On je dodao da je ispunjenje tih obećanja neizvjesno, jer se prepreke za Kosovo ne odnose na Srbiju, već na Rusiju, Kinu i druge zemlje koje insistiraju na nepriznavanju Kosova.