Bez jasne perspektive i vizije: BiH u NATO neće moći da uđe još 20 godina

15.09.2023. | 07:35

BiH je u posljednjih nekoliko godina od zemlje koja se nalazi u predvorju NATO postala država koja “samo” sarađuje sa Zapadnim vojnim savezom, bez jasne perspektive i vizije kada će tamo ući.

Ovo je, između ostalog, nedavno ustvrdio ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, odgovarajući na novinarska pitanja o dinamici pristupanja BiH NATO, a što se donedavno smatralo “završenom stvari” i temom koja ne zaslužuje detaljnije razmatranje.

Iako su vlasti Republike Srpske posljednjih nekoliko godina stalno ponavljale da BiH ne može postati članica NATO bez prethodne saglasnosti Srpske, u javnosti su se mogla čuti različita objašnjenja da je to, praktično, već “gotova stvar”, te da je slanjem godišnjih izvještaja u centralu NATO u Briselu napravljen odlučujući korak za priključivanje BiH toj vojnoj alijansi.

Međutim, lider NiP i aktuelni ministar spoljnih poslova BiH prije dva dana iznio je potpuno suprotne teze, ističući da BiH, kako je rekao, više nije zemlja koja pretenduje da bude članica NATO, za šta je okrivio prethodnu koaliciju na nivou BiH, posebno DF, jer su, prema njegovim riječima, pristali da se taj proces preformuliše u „saradnju“ sa NATO.

“Mi više nismo zemlja koja pretenduje za članstvo. Ne znam iz kojih razloga su kolege iz DF pristale na to da se govori o saradnji sa NATO. Da se mene pita, ja bih prije izabrao NATO nego EU. Vidim da u Republici Srpskoj ne žele ni da razgovaraju o tome. Ne vidim da je NATO izvjestan, nas je ta koalicija parkirala na parking. Nama su upaljena četiri žmigavca i dolje stojimo na parkingu”, rekao je slikovito Konaković.

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar za Srpskainfo kaže da se slaže sa Konakovićem u ocjeni da su vlasti Republike Srpske zaista uspjele da uspore približavanje BiH zapadnoj vojnoj alijansi.

“To su uradili tako što su se više orijentisali na saradnju nego priključenje BiH NATO. Saradnja mora postojati, budući da je BiH od 2006. godine članica Partnerstva za mir. U tom formatu, Oružane snage BiH moraju ispunjavati svoje obaveza na multilateralnim vježbama, mirovnim misijama i tome slično. Na tom nivou saradnje je i Vojska Srbije, koja se takođe od 2006. nalazi u Partnerstvu za mir”, objašnjava Kozar.

Dodaje da BiH u ovom trenutku, čak i kad bi je NATO sutra pozvao u zvanično članstvo, za tako nešto nije spremna.

“NATO u svoje članstvo ne prima zemlje koje bi svojim unutrašnjim problemima opterećivale savez. Dok se unutrašnja kriza u BiH ne riješi, ne postoji nikakva šansa za ulazak u NATO još najmanje 20 godina”, tvrdi Kozar.

Promijenjeni stavovi

Za razliku od današnjeg stava aktuelne vlasti u Republici Srpskoj o priključivanju BiH NATO, koji je krajnje negativan, prije 14 godina stvari su bile potpuno drugačije. Naime, tadašnji srpski član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, u zvaničnom pismu čelnicima zapadne vojne alijanse 2009. godine iskazao je nedvosmislen stav o opredijeljenosti BiH priključivanju NATO.

“Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO, što je od strateške važnosti za BiH”, napisao je Radmanović.