Blokade i nemogućnost dogovora: Šta će se desiti da koalicijom na nivou BiH?

01.07.2024. | 06:59

Blokada rada Doma naroda BiH od strane Kluba Bošnjaka, nemogućnost dogovora unutar Savjeta ministara BiH o budžetu i drugim zakonima, neslaganja unutar Predstavničkog doma PS BiH, žrijeb za petog srpskog delegata u Domu naroda PS BiH, Ustavni sud BiH i strane sudije, OHR, međusobne trzavice, nastavak evropskog puta BiH…

Sve su ovo teme koje su otvorene uoči sastanka predstavnika SNSD-a, HDZ BiH i stranaka “trojke” koji će biti održan danas u Mostaru.

Vladajući se u prethodnom periodu nisu mnogo sastajali, ali su zato stizali da na račun drugih iznose brojne uvrede.

Upravo zato, sagovornici “Nezavisnih novina” nisu optimistični da bi sastanak u Hercegovini mogao da iznjedri nešto veće od onog poznatog “razgovor je bio dobar, ali nismo ništa konkretno dogovorili, jer nije ni bilo moguće dogovoriti se”, ili još poznatijeg “nastavljamo da radimo”.

“S obzirom na to da su na dnevnom redu politička pitanja koja su se pokazala veoma bolnim i gdje niko nije imao želju da odstupi u nekim prethodnim stavovima, mislim da ni ovaj put neće doći do dogovora, posebno ako se u obzir uzmu sve zategnutiji odnosi između partnera. Jedino se može promijeniti ukoliko postoji veliki pritisak međunarodne zajednice. Ili druga opcija, ako je to nešto što odgovara svim političkim strukturama, neka bezbolna pitanja”, kaže novinar Đorđe Vujatović.

Smatra da će sastanku svi pristupiti oprezno, pogotovo jer slijedi priprema za izbornu kampanju, i niko neće smjeti priuštiti sebi da bude označen kao izdajnik jednih, drugih ili trećih interesa naroda koga zastupa.

“SNSD-u se trenutno spočitava da je izdao Dan Republike Srpske, pa kad bi odustao od Ustavnog suda BiH, rekli bi sigurno da je to još jedna izdaja. Isto kao ‘trojka’ kada bi pristala da Apelaciono odjeljenje Suda BiH bude u Banjaluci”, navodi Vujatović.

Uprkos tome što su na stolu veoma bitne reformske teme, ni analitičar Enver Kazaz ne krije pesimizam da bi moglo doći do nekog konkretnog dogovora.

“Teme su važne, jer se radi o dokumentima koji planiraju razvoj BiH i od toga zavisi novac EU koji je namijenjen za pristupne fondove, pa bi bilo dobro da koalicioni partneri na vlasti otkoče sve u ovom trenutku, ali ne vjerujem da će se to desiti. Pesimističan sam, za razliku od gospodina Čovića, i mislim da će blokada države potrajati još dugo, možda čak i do narednih izbora”, kaže Kazaz za “Nezavisne”.

Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” u BiH, vjeruje da bi na sastanku moglo biti pomaka kada je u pitanju usaglašavanje budžeta institucija BiH, ali ne i u vezi s putem BiH u EU.

“Jedino što bi se moglo očekivati da poveže lidere jeste interes u vezi s raspodjelom novca. Prije svega onoga koji je godinama zamrznut na računima UIO, a onda posljedično i donošenja proračuna, a što je i uvjet da BiH može aplicirati za Plan rasta EU”, rekao je Krešić, koji dijeli mišljenje da će stranke vlasti u svojim nastupima do izbora biti sve opreznije, kako bi izbjegle epitet – nacionalni izdajnik.

Praksa bježanja od odgovornosti, opstrukcije, blokade i izbjegavanje rješavanja ključnih pitanja, za politikologa Stefana Ličinu samo su tapkanje u mjestu, u kome sve gubi smisao. Sve je, poručuje, samo priprema za izbore.

“Ova situacija je pravljenje priče za medije te zaoštravanje situacije i pokušaj mobilisanja birača za predstojeće izbore do kojih je ostalo tri mjeseca”, navodi on.

Istim tonom komentariše i aktuelnu blokadu rada Doma naroda BiH od strane Bošnjaka, zbog Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH, koji eliminiše strane sudije.

“Sva ta drama prethodna tri mjeseca je potpuno nepotrebna, jer su predstavnici hrvatskih stranaka rekli da neće podržati Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH”, dodao je Ličina za “Nezavisne novine”.

O blokadi rada Doma naroda razgovarali smo i sa Branimirom Galićem, novinarom RTV Herceg-Bosna, koji kaže da je kompletna priča potpuno zapostavljena, jer je sprovode Bošnjaci.

“Pitanje je što bi se događalo da klubovi hrvatskog ili srpskog naroda rade istu stvar u kontinuitetu većem od tri mjeseca. Vjerojatno bismo prvo imali različita priopćenja za javnost, a kasnije i sastanke inicirane od OHR-a, američkog veleposlanstva u BiH ili Izaslanstva EU u BiH u kojima bi se optuživalo za blokade, pozivalo na deeskalaciju i sjedanje za zajednički stol. Ne mogu se oteti dojmu da predstavnici međunarodne zajednice, ali i zainteresirana javnost u većoj mjeri s odobravanjem gledaju na opstrukcije koje dolaze iz političkog Sarajeva, jer to smatraju opravdanim, patriotskim činom ili pak ‘državotvornom politikom'”, naglašava Galić.

Sve navedeno, dodaju naši sagovornici, direktno utiče na evropski put BiH, a u daljem može odvesti samo kaskanju u sprovođenju politika na koje se država, odnosno aktuelna vlast obavezala.

Dodik: Dvadeset godina pokušavam da im objasnim

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da će bošnjačkim političarima na sastanku u Mostaru pokušati da objasni da napadi na jedne i dodvoravanje drugima neće ništa donijeti, osim poniženja, i da se u Evropu ne može tako što instrumentalizujete pravosuđe, kršite Ustav, zakone, propise, jer je EU skup pravila i propisa koji se poštuju.

“Dvadeset godina pokušavam da im objasnim, pokušaću i na sastanku u Mostaru. Čuda se događaju, ponegdje, ali BiH je zemlja bez logike, kako to tačno kaže Ivo Andrić”, napisao je Dodik na mreži X.