Borenović i Šarović saglasni: Protiv Šmitovog nametanja izmjena Izbornog zakona
27.07.2022. | 16:11Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branisla Borenović smatra da je neprihvatljivo da Kristijan Šmit nametne izmjene Izbornog zakona, te ističe da bi takav potez bio šamar domaćim institucijama.
Sastanak sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, je održan u zgradi OHR-a ispred koje se održavaju protesti građana nezadovoljnih najavom nametanja izmjena Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH.
“Protiv nametanja sam bilo kakve odluke bilo koga, bilo da se zove visoki predstavnik ili najpoznatiji turista. Za nas je nametanje odluka nešto što zaista ne doprinosi demokratskom razvoju BiH i u suštini šamar vlastitim institucijama”, rekao je Borenović novinarima u Sarajevu.
On je istakao da to pokazuje nesposobnost domaćih institucaja da dođu do dogovora o Izbornom zakonu koji treba da je fer i transparentan.
“Ulaziti u sadržaj tako ozbiljne teme dva mjeseca prije izbora unosi neku vrstu turbulencija u kojoj svako gleda da kroz neko lobiranje dođe do svog političkog cilja. Zato se nalazimo u ovakvom stanju. Mi treba jedni druge političke partnere da ubijedimo kako doći do dogovora i da takva rješenja budu odraz demokratije i savremenog normalnog društva”, smatra Borenović.
On ističe da je, ako neko očekuje da Šmit, odnosno najpoznatiji tursta, radi posao političkih stranaka, to pokazatelj da BiH ima ogroman problem i nezrele političare.
Poslanik SDS-a Mirko Šarović naveo da je njegov principijelan stav da je protiv bilo kakvih nametnutih rješenja i korištenja bonskih ovlaštenja.
“Ovo što radi Šmit za mene je apsolutno neprihvatljivo. Ne znam šta piše u tim papirima, to je manje bitno, ali ove stvari se ne rade nikada kada su raspisani izbori na mjesec i po ili dva do njihovog održavanja”, rekao je Šarović.
On je ukazao da se sada pred izbore time dodatno naelektrisala atmosfera i prioritet postaju teme koje ne bi trebale jer se izmjene Izbornog zakona rješavaju u prvoj godini novog mandata.
