Bunoza o Ustavnom sudu BiH: Zreo za reformu kako bi krenuo da radi sa domaćim snagama

27.06.2024. | 13:14

Ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza izjavio je danas da mišljenja Venecijanske komisije nisu obavezujuća i da svih ovih godina ne postoje etnički kriterijumi prilikom izbora sudija u Ustavnom sudu BiH, koji je, kako kaže, spreman za reformu kako bi krenuo da radi sa domaćim snagama.

“I danas šest domaćih sudija mogu biti lica srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti, pa čak i pripadnici nacionalnih manjina. Dakle Ustav BiH i sada to pitanje ne reguliše. Novina u mišljenju /Venecijanske komisije/ je da zahtjevaju određene stručne zahtjeve i kriterijume”, rekao je Bunoza.

Podsjetivši da Ustav BiH propisuje pravnike visokomoralnih kvaliteta, Bunoza je naveo da u Švajcarskoj i Belgiji pravnici ne moraju da budu u Ustavnom sudu,
dok mnoge druge evropske zemlje uopšte nemaju kriterijume.

Bunoza je istakao da je prioritet BiH evropska reforma Ustavnog suda, sprovođenje njegovih odluka i rješavanje statusa međunarodnih sudija.

Povom mišljenja Venecijanske komisije da se etničke kvote ne mogu koristiti prilikom izbora sudija u Ustavni sud BiH, Bunoza je rekao da je u tom slučaju potrebno mijenjanje čak i Ustava BiH.

“Napominjem da ni do sada nije bila etnička pripadnost uslov za sudiju Ustavnog suda iako se to poštivalo. Uvijek je bilo dva, dva, dva. To je može jedan i od razloga zašto je Ustavni sud jedna od najboljih institucija koja donosi najkvalitetnije odluke u BiH”, ocijenio je Bunoza.

On je pozvao vlasti i Narodnu skupštinu Republike Srpske da što prije imenuju dvojicu sudija Ustavnog suda BiH iz Srpske.

Bunoza je rekao da su 99 odsto odluka Ustavnog suda u zadnjih 10 godina donijele isključivo domaće sudije, što je dokaz da je BiH spremna i za reformu Ustavnog suda i da krene sa domaćim snagama.

“To pitanje treba da riješimo što prije, jer je to bolje za BiH, ali to mioramo da dogovorimo konsensusom”, poručio je Bunoza.

Bunoza smatra da aktuelni saziv Savjeta ministara dobro radi, navodeći da su za jednu godinu održali više sjednica nego pojedini raniji sazivi za četiri godine.