CIK usvojio nacrt inicijative za izmjenu Izbornog zakona: Predviđeni vanredni izbori
08.06.2021. | 13:22Centralna izborna komisija (CIK) BiH usvojila je danas Nacrt inicijative o izmjenama i dopunama Izbornog zakona kojima su, između ostalog, predviđeni vanredni izbori i uvođenje novih izbornih tehnologija.
Predsjednik CIK-a Željko Bakalar rekao je da CIK “poznaje najbolje manjkavosti postojećeg zakonskog okvira u smislu organizacije izbora, provođenja i implementacije izbornik rezultata”, te da je intervenisao u skoro svakom od 20 poglavlja Izbornog zakona, sačinivši amandmane.
“U nacrtu inicijative pojavljuju se neki pojmovi ili instituti koji do sada nisu bile obuhvaćeni tekstom Izbornog zakona, kao što su `preuranjena kampanja`, `zloupotreba javnih sredstava i resursa`, `govor mržnje`, `rano glasanje`, `vanredni izbori`, `vanredne okolnosti` i `izborne tehnologije`”, rekao je Bakalar novinarima.
On je naveo da bi se institut vanrednih izbora po prvi put uveo u Izborni zakon u slučajevima kad i ukoliko Ustav to dozvoljava i omogućava.
Bakalar kaže da su u nacrtu inicijative neki pojmovi jasnije precizirani poput mandata, kompenzacijskog mandata, izvršne funkcije i drugo, te da su ponuđena rješenja u smislu nemogućnosti obavljanja istovremeno izabrane i izvršne funkcije.
On je naveo da su ponuđena i rješenja finansiranja izbora u slučaju neusvajanja budžeta, da su data dva različita modela načina formiranja biračkih odbora, te uvedene norme kojima bi se zabranila trgovina mjestima u biračkim odborima.
“Takođe, propisana je mogućnost izricanja najstrožih sankcija političkim subjektima koji opstruišu izborni proces na bilo koji način”, rekao je Bakalar i pojasnio da su predložili i rješenje kojim bi se broj preferencija na kandidatskoj listi političkog subjekta, a za koje se mogu opredijeliti birači, ograničio na maksimalno tri.
Bakalar je naveo da bi se sa takvim rješenjem smanjila veličina glasačkog listića, što bi u slučaju uvođenja skeniranja listića olakšalo tehnički skeniranje, a povećala bi se i brzina utvrđivanja rezultata i smanjili troškovi štampanja listića.
“U ponuđenim amandmanima izabranom članu organa vlasti, odnosno nosiocu javne funkcije izričito bi bilo zabranjeno korištenje javnih resursa u svrhu bilo kojeg oblika izborne kampanje, svoje lične promocije, odnosno promocije političkog subjekta”, rekao je Bakalar.
On kaže da je “riješeno i pitanje o obaveznom preispitivanju broja mandata iz svake izborne jedinice svake četiri godine od parlamenta BiH i entitetskih parlamenata”, a alternativnim rješenjem daje se ovlaštenje CIK-u da to pitanje reguliše posebnom odlukom u slučaju da parlamenti ne ispune tu svoju zakonsku obavezu.
“Isto tako, regulisano je finansiranje izborne kampanje u skladu preporukama GRECO i smanjeni su limiti na visinu dozvoljenih troškova izborne kampanje za opšte izbore”, rekao je Bakalar i dodao da su predloženi i povećani iznosi novčanih sankcija u kaznenim odredbama.
On je rekao da CIK nije razmatrao pitanje trgovine mandatima istakavši da je to pitanje koje tretiraju pravosudni organi.
Bakalar kaže da je CIK duboko svjestan političke klime u BiH i nepostojanja političke saglasnosti o učešću CIK-a u radu Interesorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH.
On je dodao da CIK kao institucija potpuno stoji na raspolaganju Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i Interresornoj radnoj grupi, a sve u skladu sa nadležnostima ove institucije.
Nakon razmatranja dostavljenih prijedloga, sugestija i primjedbi, CIK će utvrditi konačan tekst inicijative i dostaviti ga Parlamentarnoj skupštini BiH.
