Članovi Interresorne radne grupe poručili: CIK ne može biti iznad parlamenta

12.07.2021. | 17:15

Članovi Interresorne radne grupe parlamenta BiH za izmjene Izbornog zakona iz Republike Srpske poručili su da se Centralna izborna komisija /CIK/ ne može staviti iznad Parlamentarne skupštine BiH, koja je zadužena da usvaja zakone.

I u današnjem nastavku sjednice Interresorne radne grupe pokazala su se velika razmimoilaženja u vezi sa nacrtom izmjena Izbornog zakona BiH koji je proslijedio CIK, a u ime Komisije prezentovao član radne grupe DŽevad Mahmutović /SDA/.

Zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe Sredoje Nović /SNSD/ rekao je da je ovim prijedlogom CIK samo htio da se promoviše i da je preširoko ušao u izmjene i dopune Izbornog zakona.

“Kada bismo prihvatili sve te odrednice, Izborni zakon nam ne bi trebao jer bi CIK sve to rješavao”, naveo je Nović. On je istakao da se u Zakonu na desetinama mjesta govori “da će CIK donijeti podzakonske akte”, ali da “komisija neće imati pravo da ih dira”.

“To znači da je CIK iznad parlamenta. Nisu realne desetine stvari koje je CIK predložio jer to zadire, ne samo u Izborni zakon, nego u nekim odredbama i u Ustav BiH”, rekao je Nović.

On je dodao da se time neće baviti i da je stav članova iz Republike Srpske jasan, ali i da jedan broj članova Radne grupe smatra da dio predloženih odredaba uopšte ne može proći.

“Smatram da ćemo imati vrlo težak zadatak da dođemo do rješenja. Ako uspijemo dogovoriti desetak stvari, biće to veliki uspjeh. Nisam veliki optimista u pogledu ozbiljnih izmjena”, rekao je Nović.

Član Radne grupe Snježana Novaković Bursać rekla je da je CIK tijelo o kome je SNSD sve rekao i da radi “suženim kapacitetom”. Tokom rasprave o glasanju iz inostranstva, ona je konstatovala da je nemoguće da 26 godina nakon rata ljudi nisu izvadili nikakva dokumenta.

“Postoji sloboda kretanja koja je realizovana u potpunosti. Ne znam šta nekoga sprečava da se pojavi na izborima. Normiranje koje je predloženo otvara prostor za manipulacije i neke druge stvari”, rekla je Bursaćeva.

Član Radne grupe Nenad Stevandić rekao je da se CIK svojim prijedlogom postavio iznad sistema, iznad vlasti i bilo koje strukture u BiH koja odlučuje.

“Nigdje na svijetu nema da se CIK definiše kao neko naddržavno tijelo, a tako je definisan sa zadatkom da nanese najveću štetu Republici Srpskoj ili da održi sistem u kome jedan narod može da bira predstavnike drugom narodu”, smatra Stevandić. On je istakao da je napravljen cijeli galimatijas od pravnih propisa i prijedloga izmjena kako bi to ljudima “zgadilo izbore”.

“CIK se pretvorio u antikampanjsku instituciju i antimarketing građana jer je posvećen drugim procesima i građanima bi se otežalo, napravile prepreke koje bi ih odvele van biračkog mjesta, a samim tim bi se urušio demokratski proces. Oni koji bi bili izabrani ne bi imali kredibilitet”, dodao je Stevandić.

Zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe Bariša Čolak /HDZ/ rekao je da se u ovom trenutku treba usredsrijediti na izmjene Izbornog zakona, a u ograničenoj mjeri i samog Ustava kako bi se sprovele odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

“Ne mislim da se ova pitanja mogu riješiti u Interresornoj radnoj grupi. Istovremeno se trebaju odvijati razgovori između lidera političkih stranaka, a posebno na implementaciji ovih presuda”, rekao je Čolak. On je istakao da sav ovaj posao treba završiti u ovoj godini koja je neizborna.

Predsjedavajuća Radne grupe Alma Čolo rekla je da ne može unaprijed da kaže da li je ovo uzaludan posao i da, ukoliko bude političke volje, ovdje se može raspraviti i o manje bitnim i o pitanjima bitnim za BiH.

“Ništa u Izbornom zakonu nije nebitno, nije samo tehničko”, istakla je Čolo i dodala da je to bitno i kada je riječ o Centralnom biračkom spisku, o evidenciji birača, kompenzacijskim mandatima, preferencijama. Ona je dodala da odluke Evropskog suda za ljudska prava treba implementirati do 1. septembra i da nije optimista.

“Bilo bi odlično kada bi ova zemlja mogla Izborni zakon usvojiti do kraja godine i da narednu izbornu godinu dočekamo sa izmijenjenim Izbornim zakonom”, rekla je Čolo.

Član Radne grupe Munib Jusufović /SBB/ ocijenio je da način kojim je krenula ova radna grupa “ne vodi nikuda” i dodao da ne vidi nikakav razlog da “ulazi u glavu onih koji su predlagali izmjene”.

“Ovako kako smo krenuli nećemo ništa uraditi i ovo je živo blato u kome od šume nekakvih propisa ništa ne vidimo”, ocijenio je Jusufović. U okviru današnje rasprave o izmjenama Izbornog zakona BiH posebna pažnja posvećena je pitanju glasanja u odsustvu, odnosno ostvarenja prava na glasanje putem pošte. Tokom rasprave potencirano je i pitanje primjene Zakona o ravnopravnosti polova u izbornom procesu, odnosno pitanje učešća manje zastupljenog pola na izbornim listama.

Nastavak sjednice zakazan je za sutra.