Ćorić naglasio: Veliko interesovanje za obilaznicu oko Banjaluke

03.01.2024. | 08:21

Za “Obilaznicu Banjaluka” postoji zaista veliko interesovanje investitora, koji su spremni da obezbijede finansiranje za taj projekat, rekao je za “Nezavisne novine” Nedeljko Ćorić, vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske”.

Prema njegovim riječima, u konkretnom slučaju trenutno se priprema projektno-tehnička dokumentacija i sve što je neophodno da bi moglo doći do eksploatacije i gradnje.

“Što se tiče projekta ‘Obilaznica Banjaluka’, mi smo prije nepunih dva mjeseca završili idejni projekat i sada slijede dalji koraci koji bi bili neophodni da dođemo do same gradnje”, precizirao je Ćorić.

NN: Koji projekti su trenutno aktivni i kakva je dinamika radova?

ĆORIĆ: Trenutno je aktivno pet projekata. Dva projekta su u realizaciji i na njima se izvode radovi, dva su u pripremi i za jedan je dodijeljena koncesija za izgradnju dionice auto-puta od Banjaluke do Prijedora kineskom koncensionaru “Šandongu”. Vrijednost ovih projekata je 2,3 milijarde KM. Aktivna gradilišta su obilaznica Doboj, odnosno Kostajnica – Putnikovo brdo, i tu smo negdje već na 45 odsto ukupnog ugovora, te radovi teku planiranom dinamikom, kao i projekat izgradnje dionice auto-puta Bijeljina – Rača, gdje realizacija takođe teče planiranom dinamikom i očekujemo da će i ovaj projekat biti završen u skladu sa preporučenim i potpisanim ugovorenim rokovima, odnosno negdje krajem 2025. godine. Treći projekat, na kojem su u toku pripremni radovi, jeste projekat od Vukosavlja do Brčkog. Dakle, ovdje imamo pripremne radove i očekujem da ćemo već negdje u prvoj polovini 2024. potpisati konačan finansijski ugovor za finansiranje ovog projekta. Četvrti je projekat od Bijeljine do Brčkog i u toku je priprema ugovora o finansiranju sa kineskom bankom. Peti projekat je koncesija koju sam spomenuo, gdje takođe teku radovi na prvih sedam kilometara dionice auto-puta od Prijedora prema Banjaluci.

NN: Mnogi kažu da je vitalni interes Srpske kada je riječ o auto-putevima spajanje Banjaluke i Beograda. Kad očekujete da bi se to moglo desiti?

ĆORIĆ: U ovom našem poslu je jako teško utvrđivati tačne datume i rokove zato što mnoge stvari ne zavise samo od nas, već i od drugih procedura. Kad dođemo do trenutka da potpisujemo ugovor o građenju, mi onda znamo rokove. Ali postoji određena neizvjesnost za ove projekte koji su u toku, sve osim dionice od Vukosavlja do Johovca, gdje nam je upitno finansiranje od strane evropskih banaka. Imamo trenutno suspendovan taj ugovor, ne znamo kada će on biti ponovo na snazi i da li će biti na snazi i kada ćemo tu moći govoriti o izvođenju radova. Što se tiče ovih dionica koje su u pripremi i gdje se izvode radovi, mogu vam slobodno reći da će to biti rok od tri godine od datuma stupanja na snagu finansijskog ugovora. Znači, ako to bude bilo u prvoj polovini 2024. godine, ovi ostali projekti će biti završeni negdje do prve polovine 2027.

NN: Dakle, ništa se nije promijenilo po pitanju odnosa evropskih finansijskih institucija prema projektima u Srpskoj?

ĆORIĆ: Pa, da. Mi smo u nekom trenutku obaviješteni od strane evropskih banaka da su naši projekti suspendovani i da ne možemo računati na ta sredstva koja su nam bila odobrena iz granta. Nama je bilo odobreno iz granta Fonda za zapadni Balkan 40 odsto ukupnih sredstava za projekat od Vukosavlja do Johovca, odnosno oko 160 miliona evra. To su zaista bila značajna sredstva za izgradnju panevropskog koridora 5c. U nekom trenutku nam je rečeno da je to trenutno suspendovano zbog određenih političkih pitanja unutar BiH. Ja mislim da to nije korektan odnos prema građanima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Političkim pitanjima treba da se bave političari, na političkim nivoima treba da ih rješavaju, a izgradnjom infrastrukture treba da se bavimo mi koji smo za to zaduženi.

NN: Koja je uloga “Autoputeva” kada je riječ o obilaznici oko Banjaluke i dokle se stiglo s tim projektom?

ĆORIĆ: To je projekat koji je takođe u pripremi. Tu se priprema projektno-tehnička dokumentacija i sve što je neophodno da bi moglo doći do eksploatacije i gradnje. Što se tiče projekta “Obilaznica Banjaluka”, mi smo prije nepunih dva mjeseca završili idejni projekat i sada slijede dalji koraci koji bi bili neophodni da dođemo do same gradnje. Moraćemo da rješavamo imovinsko-pravne odnose, da donosimo odluke koje podrazumijevaju više institucija i organa koji moraju da učestvuju u svemu tome. Naravno, tu su i javni pozivi, tenderi, koji moraju da se sprovedu da bismo mogli doći do momenta da ugovaramo finansiranje i gradnju. Ono što mogu da kažem jeste da za “Obilaznicu Banjaluka” postoji zaista veliko interesovanje investitora, koji su spremni da obezbijede finansiranje za taj projekat.

NN: Ali ne možemo pričati o momentu kada bi prvi bager mogao otići na teren?

ĆORIĆ: Ne, jer će sigurno biti kompleksno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. “Obilaznica Banjaluka” je kompleksan projekat, zahtjevan i za izgradnju, a samim tim očekujemo da će biti zahtjevan i kod rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

NN: Kakva je naplata putarina u 2023. godini i da li će njima biti mijenjana cijena u 2024?

ĆORIĆ: Mi smo ranije bili orijentisani kao preduzeće koje se isključivo bavilo izgradnjom novih dionica. Mojim dolaskom smo počeli da mijenjamo filozofiju. Primarni interes nam je da gradimo nove dionice, ali je naš osnovni zadatak da upravljamo i održavamo izgrađene dionice. Samim tim smo stavili akcenat na naplatu putarine, odnosno sve one usluge koje bi trebalo da pružimo krajnjem korisniku. U tom pravcu smo krenuli sa raznim aktivnostima koje ćemo sprovoditi u 2024. kako bismo našu uslugu podigli na viši nivo. U 2023. godini prihodi od naplate putarine rasli su za 20 procenata. Nominalno, govorimo o povećanju od oko 6,5 miliona KM. Nemamo plan za povećanje cijene putarine.

NN: Ovih dana aktuelna je i raspodjela sredstava koja leže na računima UIO. Vi ste najavili krivičnu prijavu protiv UO UIO.

ĆORIĆ: Da, mi ozbiljno razmišljamo da pokrenemo krivičnu odgovornost ljudi koji odlučuju o raspodjeli tih sredstava zato što oni nas uvode u krivičnu odgovornost jer mi ne koristimo sredstva koja su naša, a zadržana su na računima UIO i ne raspodjeljuju se zato što ne može tamo da se postigne neki dogovor. Mislim da mi ne treba da budemo predmet dogovora, mislim da postoji obaveza isplate tih sredstava po koeficijentima koji su ranije utvrđeni, a ukoliko treba da dođe do izmjene nekih koeficijenata, to treba da se odnosi na buduće, a ne na vrijeme koje je prošlo. Mišljenja smo da, u konsultaciji sa našim advokatima, pokrenemo krivičnu odgovornost pa ćemo vidjeti na koji način će to nadležni organi tumačiti.

NN: Protiv koga?

ĆORIĆ: Protiv članova UO UIO koji su zaduženi da riješe to pitanje.

NN: Na čelu UO UIO je…

ĆORIĆ: Ja neću da govorim personalno o ljudima. Mene uopšte ne interesuje ko su ti ljudi personalno. Možda ovi ljudi koji su sada u UO UIO nisu krivi za ono što nije riješeno do trenutka njihovog imenovanja. Ali, jednostavno neka oni obrazlažu zašto to nije riješeno. Ja mislim da mi to ne treba da obrazlažemo.