Čović: BiH nema većinu za predvođenje zakonodavne i izvršne vlasti

22.02.2021. | 08:44

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović izjavio je da politika u BiH danas nema većinu koja bi trebala predvoditi zakonodavnu i izvršnu vlast, te da je to najveća opasnost.

Čović, koji je i predsjednik HDZ-a BiH, istakao je da su se u ovoj stranci opredijelili da 2021. godina, koja nije izborna, bude prilika da se dovede u red sve ono što nije prethodnih godina, a kao prioritet naveo je izmjenu izbornog zakodavstva i reforme u vezi sa putem BiH ka EU.

“Mislim da alternative nema. Ne želim ni razmišljati šta bi se dogodilo da u ovoj godini ne završimo reformu Izbornog zakona i neke druge reforme koje se vezuju za naš kandidatski status sa EU”, rekao je Čović za Večernji list.

Čović je naveo da se o tome vode intenzivni razgovori na tragu sporazuma potpisanog 17. juna prošle godine u Mostaru.

Prema njegovim riječima, u izbornom zakonodavstvu ima mnogo tehničkih izmjena koje treba uraditi, ali je prioiritet da jedan narod ne bira drugom predstavnike.

“Jedna grupa ljudi radiće na tome kako riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva, a da ono bude prihvatljivo za sve. Uvjeren sam da se Ustav neće moći promijeniti jer nemamo dvotrećinsku većinu u parlamentu”, rekao je Čović.

On je naveo da su zakonske izmjene moguće i potrebne, te da očekuje desetine poboljšanja Izbornog zakona kako bi se izborni proces u BiH doveo na standarde koji važe u EU.

“Sve se to mora završiti u ovoj godini, te sugerišem i onima koji misle da mogu nekoga prevariti da to ne rade jer mogu izazvati nesagledive posljedice”, poručio je Čović.

On je sa žaljenjem konstatovao da je BiH 2018. godine propustila priliku da dobije kandidatski status za EU.

“Nakon izbora 2018. godine i upravo izigravanja izborne volje jednog naroda, sve je stalo i dobili smo haos”, rekao je Čović i upitao “šta je BiH dobila time što Bošnjaci imaju dva člana Predsjedništva BiH”.

Navodeći da ta dva člana Predsjedništva BiH ne mogu otići u 70 odsto države, Čović je konstatovao da je to porazno.

“Evo vidite, ovih dana Bisera Turković, ministar inostranih poslova koju sam uvažavao, izlazi i komentariše prvostepenu presudu za ratne zločine, što je nezapamćeno. Piše note samoinicijativno iz svog kabineta”, rekao je Čović, ističući da to nisu institucije BiH.

On je dodao da sljedeće mjesece treba iskoristiti za ispunjavanje 14 uslova EU kako bi BiH u drugom dijelu godine mogla očekivati dobijanje kandidatskog statusa i približavanje onome gdje su danas Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija.

Kada je riječ o činjenici da na nivou Federacije BiH još nisu sprovedeni rezultati opštih izbora iz 2018. godine, Čović je ponovio da to govori o neorganizovanosti sistema i neodgovornosti.

On je podsjetio da su u međuvremenu došli i lokalni izbori i naveo da je pri tome pričinjena strašna politička greška, koja je strateški projekt jedne od politika u BiH.

“Imenuje se Centralna izborna komisija (CIK) BiH mimo zakona i procedura, te se onda njom upravlja kao takvom iz jednog centra moći, jedne politike, jednog kabineta” rekao je Čović i dodao da priželjkuje da u raspravi o Izbornom zakonu i drugim propisima CIK bude potpuno depolitizovan.

Govoreći o odnosima BiH sa Hrvatskom, Čović je ocijenio da su oni odlični i da svaki dan postoji novi sadržaj u tim odnosima.

“Jedan dio možemo promatrati kao odnos BiH i Hrvatske kao države i oni su uvijek otvoreni zbog pitanja koja nameće, uslovno rečeno, političko Sarajevo, koje želi da je njihovo nacionalno pitanje i pitanje BiH, a nije i ne može biti”, konstatovao je Čović i dodao da u Hrvatskoj postoji potpuno razumijevanje za položaj Hrvata u BiH.