Čubrilović kategoričan: Srbija i Srpska moraju dokazati da je NATO počinio zločin
24.03.2021. | 19:52Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je Srni da Srbija i Srpska moraju da iscrpe sve pravne mogućnosti da dokažu da je NATO nad njima počinio zločin 1999, odnosno 1995. godine.
Čubrilović, koji u Beogradu prisustvuje obilježavanju 22 godine od početka NATO agresije i Dana sjećanja na žrtve vazdušnih udara NATO-a na SR Jugoslaviju, naglasio je da je izuzetne značajno što Republika Srpska zajedno sa Srbijom obilježava ovaj i druge značajne datume iz istorije srpskog naroda, sjećajući se nevinih žrtava i opominjući da se više nigdje tako nešto ne ponovi.
“Naravno da očekujemo makar djelić pravde u svemu ovome i nadamo se da će pravni timovi i Srbije i Republike Srpske bar da dokažu, mada to nije nikakva utjeha ni za porodice žrtava, ni za nas kao narod. Jednostavno, neka stoji kao opomena da se nigdje tako nešto ne ponovi”, istakao je Čubrilović. On je rekao da je bombardovanje SR Jugoslavije bilo potpuno bespravno.
“Bez ikakvog pravnog osnova bombardovana je jedna suverena zemlja, bez pravih povoda i bez jedne ocjene i prisustva UN kao nekog ko treba da donese takvu odluku. Nažalost, naš narod kaže: ‘sila Boga ne moli’ i to se upravo tu i desilo, ali je važno obilježavanje, podsjećanje zarad budućnosti na ovim prostorima, ali i mira u svijetu”, naveo je Čubrilović.
On je naglasio da Srbija i srpski narod gdje god živio neće zaboraviti nevine žrtve NATO-a, te istakao da je trogodišnja Milica Rakić, ubijena tokom bombardovanja, jača od svih bombi koje su bačene na njen narod. “NJeno ime je jače od sve sile svijeta ako gledamo iz pravednog ugla”, istakao je Čubrilović. Na današnji dan, prije 22 godine u 19.45 časova oglasila se prva sirena za vazdušnu opasnost u Srbiji koja je signalizirala početak NATO agresije na SR Jugoslaviju.
Zemlje NATO-a napad su izvršile bez dozvole Savjeta bezbjednosti UN, a tokom 78 dana agresije korištena su ubojita sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate napunjene osiromašenim uranijumom. Uništeni su brojni privredni i infrastrukturni objekti.
Ukupna ratna šteta procijenjena je na više od 100 milijardi dolara, ne računajući neprocjenjivu štetu nanesenu prirodnoj sredini i dugoročne posljedice po zdravlje ljudi. U velikim civilnim razaranjima, nezabilježenim u savremenoj svjetskoj istoriji, ubijeno je nekoliko hiljada ljudi, a više od 6.000 zadobilo ozbiljne povrede, koje su u velikom broju izazvale trajni invaliditet.
