Cvijanović: “Trampov povratak na mjesto predsjednika generalno bi bio dobar za cijelu zemaljsku kuglu”

20.07.2024. | 09:52

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila da u slučaju pobjede Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD ne očekuje neke velike zaokrete kada su u pitanju BiH i zapadni Balkan, ali da očekuje više balansiranog pristupa nego što je to sada slučaj.

Cvijanovićeva je rekla da bi Trampov povratak na mjesto predsjednika generalno bio dobar za cijelu zemaljsku kuglu.

“Ono što očekujem jeste drugačiji odnos prema nekim globalnim pitanjima koja opterećuju sve nas, bez obzira na to gdje živimo. Možda nama daleko djeluje rat u Ukrajini, još nam dalje možda djeluje rat u Gazi i neka druga pitanja, ali prosto očekujemo da tu budu napravljeni određeni zaokreti koji će onda relaksirati situaciju na cijeloj zemaljskoj kugli, a to znači i kod nas”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da Srbi imaju afinitete prema Trampu i većinski podržavaju tu politiku vjerovatno i zbog loših iskustava sa demokratama koji su sad na vlasti.

“Danas kad pričate sa Srbima u Americi, oni su listom opredijeljeni pozitivno prema Trampovoj politici, jer su se nagledali primjera koji se odnose i na Srpsku, koji su u njihovoj vizuri stvorili sliku nepravednosti. Imam informacije da su oni prilično posvećeni predstojećim izborima, angažovani da glasaju za Trampa, jer vjeruju da bi on mogao donijeti pravedniju politiku SAD prema svima nama ovdje, ali i prema nekim globalnim pitanjima”, rekla je Cvijanovićeva za “Glas Srpske“.

Ona je navela da su posljednje američke sankcije napad na privredni život Republike Srpske.

“Ako pogledate broj zaposlenih koji rade u određenim preduzećima i da se ta preduzeća nađu pod sankcijama iz isključivo političkih pobuda, onda vidite šta je pozadina. Ovdje je sve jasno iz načina na koji su uvođene te sankcije. Imate ljude koji su pod sankcijama jer su se upustili u neku zakonodavnu aktivnost ili tako što su na njihov račun navedene neke paušalne ocjene”, naglasila je Cvijanovićeva.

Nezgodno je, dodala je Cvijanovićeva, jer su prouzrokovani problemi privrednim subjektima i oni moraju da rade određene reorganizacije koje nisu planirali.

Prema njenim riječima, svakako da to izaziva probleme i niko nije naivan da govori da ih nema.

“Da, naravno, sankcije proizvode štetu, ali ja u njima vidim osvetoljubivu želju da neko našteti Srpskoj. Vidim da to rade zbog toga što mi branimo ono što se zove dosljedna primjena Dejtonskog sporazuma, a da svi drugi koji su ga raščeprkali, izvrnuli, pokvarili, naopako okrenuli, nisu ni pod kakvim sankcijama”, rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o posljednjem ročištu u procesu protiv predsjednika Republike, kojem je prisustvovala, Cvijanovićeva je navela da kada odete tamo, vidite sve te situacije u kojima je neki Kristijan Šmit zaštićen kao bijeli medvjed.

“Postoji situacija da odbrana ne može pristupiti izvođenju dokaza u vezi sa onim na čemu je neko zasnovao optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića. Kažu da su prekršili nešto, a ne možete da kažete da li je taj neko uopšte imao pravo da to donese. Puno je tu apsurda”, istakla je Cvijanovićeva.

Sve to, smatra ona, pokazuje se ono što su stranci ovdje silom napravili pretvorilo u nešto što je kontraproduktivno za BiH, za suživot, za razumijevanje.

“NJima je meta Milorad Dodik, on treba da bude uklonjen zato što brani Republiku Srpsku. Druga dimenzija je što su stranci odlučili da koriste pravosuđe u funkciju zaštite Šmita, iako svi znaju da nije prošao proceduru imenovanja. Najgore je što sve što se događa ostavlja utisak da smo daleko od pravne države”, navela je Cvijanovićeva.

Komentarišući usvajanje budžeta na nivou BiH, kojim je između ostalog, odobren novac za rad Ustavnog suda BiH, Cvijanovićeva je navela da odobravanje budžeta podrazumijeva da se izvršavaju određene obaveze koje su važne za ljude, počevši od plata, materijalnih troškova i sličnih stvari.

“Ne možete da se stavite u poziciju da uskratite tim ljudima plate. Ali, to predstavlja osnovu za određene stvari koje bi mogle da se dese. Ako imate neki sistem i strategiju, on vam uvijek dozvoljava da reagujete ad hok. Možete da imate strategiju koja je dugoročna, ali isto tako ćete prilagoditi određena ponašanja ili određene stvari na nekoj dnevnoj osnovi, zavisno od toga što vam treba. Danas nemate ni u politici, ni u međunarodnim odnosima, ni u globalnim procesima, stvari koje idu ravnom linijom”, napomenula je Cvijanovićeva.

Ona je navela da u priči o mirnom razdruživanju nije došlo do povlačenja ručne, već do određenih pomjeranja jer se žele preispitati određene stvari.

Cvijanovićeva je dodala da zajednički nivo nema ništa sa mirnim razdruživanjem.

“Ako malo bolje pogledate nadležnosti i kako se stvari odvijaju, onda vam je jasno da suštinski dijalog treba da se dešava između dva entiteta. Pa i onda kada se spajaju i onda kada se razdružuju”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da taj dijalog generalno treba da postoji kako god da se završi.

“Nažalost, nije postojao dijalog kada je trebalo da razvijemo zajedničke projekte”, navela je Cvijanovićeva.