Cvijanovićeva na samitu Pokreta nesvrstanih u Kampali: Politika nesvrstanosti izdržala test vremena

19.01.2024. | 15:01

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da bez miroljubive koegzistencije između država i naroda, uzajamnog poštovanja suvereniteta i suštinske dekolonizacije svijeta nema ni stabilnog međunarodnog poretka.

U obraćanju na 19. samitu Pokreta nesvrstanih u Kampali, Cvijanovićeva je rekla da ovaj skup predstavlja jedinstvenu priliku za uspostavljanje novih partnerstva, jačanja saradnje i razgovara o najvažnijim globalnim temama.

Cvijanovićeva je izrazila uvjerenje da će ova konferencija doprinijeti dodatnom unapređenju bilateralne i multilateralne saradnje, boljem razumijevanju globalnih procesa, kao i prevazilaženju nekih od izazova.

– Iako dolazim iz zemlje koja je posmatrač, a ne punopravni član, ideju nesvrstanosti, kao i sam Pokret izuzetno poštujem, vjerovatno i zato što je država u kojoj sam rođena i provela veliki dio života, Socijalistička Federativna Republika Јugoslavija, jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, a njena prestonica Beograd domaćin prve konferencije održane davne 1961. godine – istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, politika nesvrstanosti očigledno je izdržala test vremena, a njeni principi i vrijednosti i danas su prijeko potrebni svijetu, baš kao i prije 60 godina.

– Nažalost, čini se da nismo mnogo naučili iz prošlosti. Јezik sile, oružja i sukoba i dalje prevladava nad jezikom mira, dijaloga i diplomatije. Previše je sličnosti između opasne ere hladnog rata i današnjeg stanja u svijetu, gdje se požari gase benzinom, a ne razumom i diplomatijom. Kao i tada i danas sila ima primat nad međunarodnim pravom, koje za velike države ima vrijednost samo onda kada se poklapa sa njihovim interesima – naglasila je Cvijanovićeva.

U suprotnom, ukazala je Cvijanovićeva, međunarodno pravo ostaje mrtvo slovo na papiru i nedosanjani ideal pravde za one male koji uvijek nastradaju kada se njihovi interesi ne poklapaju sa interesima velikih i moćnih.

Šmitovo prisustvo u BiH počiva isključivo na sili

– Kao što svi znamo, pravila su efektivna samo kada su univerzalna – kada ih kolektivno i individualno prihvataju svi relevantni akteri. Ako se međunarodno pravo poštuje i sprovodi samo selektivno i ako standardi važe samo u jednom, ali ne i drugom slučaju, onda je to plodno tlo za dvostruke aršine i opasan put ka haosu i neredu – ocijenila je srpski član Predsjedništva BiH.

Ona je navela da su posljedice urušavanja globalnog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu nestabilnost i anarhija u kojoj dugoročno niko ne dobija, a svi u manjoj ili većoj mjeri gube.

– Tome, nažalost, svjedočimo i mi na Balkanu, posebno u BiH koja je žrtva savremenog neokolonijalizma i poligon za različite političke eksperimente čije negativne efekte osjećaju svi narodi i građani koji u njoj žive. Smatram da je važno da vam skrenem pažnju na to da BiH nosi neslavan epitet ‘jedine kolonije u Evropi’, u kojoj se njemački državljanin Kristijan Šmit, suprotno procedurama međunarodnog prava, lažno predstavlja kao visoki predstavnik i ponaša kao kolonijalni upravnik iz 19. vijeka – istakla je Cvijanovićeva.

Za razliku od bivših visokih predstavnika koji su imenovani u skladu sa procedurom i potvrđeni u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, rekla je Cvijanovićeva, kod Šmita je potvrda Savjeta bezbjednosti izostala zbog čega formalno nikada nije izabran na tu poziciju.

– Njegovo nelegalno prisustvo u BiH počiva isključivo na sili i uticaju moćnih zapadnih zemalja koje ga podržavaju uprkos tome što nije imenovan u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Međutim, ovaj pojedinac nameće zakone umjesto demokratski izabranih domaćih institucija i obračunava se sa demokratski izabranim predstavnicima naroda, pokušavajući da politički eliminiše sve one koji se suprotstavljaju njegovoj samovolji – naglasila je Cvijanovićeva.

Konstatovala je da pred očima cijeloga svijeta, svojim ilegalnim djelovanjem, Kristijan Šmit na najdirektniji način urušava Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava, suverenitet, te institucionalni i demokratski kapacitet BiH.

Cvijanovićeva je dodala da kao jedan od tri člana kolektivnog Predsjedništva BiH snažno zastupa stav da narodi posredstvom domaćih institucija treba da odlučuju o svojoj sudbini, a ne samozvani protektori, ambasadori ili bilo koji inostrani akteri.

– Volja bilo kojeg pojedinca ili potez pera, ma čiji bio, ne može biti iznad kolektivne volje naroda. Nažalost, u BiH vidimo da se pojedini strani akteri zalažu za koncept gdje volja pojedinca prenebregava kolektivnu volju naših institucija. Smatram da svi politički izazovi kako u BiH, tako i bilo gdje u svijetu treba da budu rješavani mirno i civilizovano, kompromisom i dijalogom, a ne silom i jednostranim nametanjem rješenja – rekla je Cvijanovićeva.

Stalno naglašavati značaj mira

Ona je navela da je duboko pogađaju scene rata, nasilja i razaranja u istočnoj Evropi ili na Bliskom istoku, jer zna koliko bola, patnje, ličnih i porodičnih tragedija sa sobom nosi svaki oružani konflikt.

– Tragičan sukob kroz koji su prošli narodi BiH, a čije posljedice osjećamo i nakon skoro 30 godina od njegovog završetka, obavezuju nas da se prema ratovima u svijetu ne odnosimo sa navijačkog, već isključivo sa ljudskog i humanitarnog aspekta. Obavezuje nas da uporno i u svakoj prilici naglašavamo značaj mira, sa punom sviješću o tome da je bolje hiljadu dana pregovarati, nego jedan, jedini dan ratovati – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila uvjerenje da na ovom skupu postoji visok nivo saglasnosti o temeljnim vrijednostima i principima na kojima treba da bude zasnovan međunarodni poredak, kao i odnosi između država i vlada.

– Bez miroljubive koegzistencije između država i naroda, uzajamnog poštovanja suvereniteta i suštinske dekolonizacije svijeta, nema ni stabilnog međunarodnog poretka. Stoga je važno da uložimo dodatne napore sa ciljem reafirmacije ovih vrijednosti na globalnom nivou, jer su izazovi uzrokovani njihovim odsustvom za mnoge od nas zajednički – rekla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva rekla je da je uvjerena da tradicija nesvrstanosti i zajedničke vrijednosti koje se baštine mogu biti snažan podstrek ka boljem razumijevanju i jačanju bilateralne i multilateralne saradnje sa zemljama članicama Pokreta.

– Sigurna sam i da će ova konferencija proteći u dobroj i pozitivnoj atmosferi, uz konstruktivne diskusije i otvoren dijalog o svim aktuelnim izazovima, kao i mogućnostima njihovog prevazilaženja – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila zadovoljstvo što je dobila priliku da po prvi put prisustvuje konferenciji Pokreta nesvrstanih, i to baš u srcu Afrike.

– Čast mi je što imam priliku da se, kao predstavnik zemlje posmatrača, obratim na ovom važnom skupu, 19. samitu Pokreta nesvrstanih. Zaista je privilegija po prvi put biti u Kampali i Ugandi, koju opravdano zovu biserom Afrike – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je čestitala predsjedniku Republike Ugande Јoveriju Museveniju na preuzimanju predsjedavanja Pokretom nesvrstanih, kao i predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu na uspješnom vođenju organizacije tokom proteklog izazovnog i složenog perioda.

– Čestitam ujedno domaćinima na dobroj i uspješnoj organizaciji ovogodišnje konferencije, uz zahvalnost na pažnji i prilici da se obratim – rekla je Cvijanović u obraćanju na samitu Pokreta nesvrstanih u Kampali, piše RTRS.