Cvijanovićeva ocijenila: Stranci masakrirali demokratiju u BiH

01.04.2024. | 20:47

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da su intervencije visokih predstavnika masakrirale demokratiju u BiH, da je strani faktor otvorio previše problema u okviru ove zemlje i da njihova priča da su uradili nešto da bi građanima BiH bilo bolje ne pije vode.

Cvijanovićeva je ocijenila da BiH ide iz krize u krizu, jer nakon dobre stvari kao što je otvaranje vrata EU za pregovore o članstvu jedan pojedinac, neizabrani stranac koji ne predstavlja demokratske institucije i koji nastoji da se postavi iznad demokratskih institucija, interveniše i mijenja zakone.

“To nije prvi put. I prije je /Kristijan Šmit/ mijenjao je Krivični zakon i napravio nešto što je suprotno svim demokratskim postulatima. Promijenio je Krivični zakon u kojem je rekao da onaj koji njega ne poštuje treba da ide u zatvor, a prije toga na sud”, rekla je Cvijanovićeva za “Una” televiziju.

Ona je ocijenila da je to besmislena situacija jer je evropski put, bez obzira u kojoj je fazi, nespojiv sa brutalnim intervencionizmom pojedinca, neizabranog stranca.

“Kada vidite tu koliziju jasno vam je zašto idemo iz krize u krizu. U ovom procesu treba da postoje dvije strane – BiH, svi mi u skladu sa svojim nadležnostima, i EU koja nas vodi kroz proces pregovora. Taj proces će biti dug, težak i naporan i ne treba nam neko ko uskače i interveniše na ovaj način”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je objasnila da je Dejtonski sporazum jasno rekao šta je mandat visokih predstavnika i da oni koji su ga kreirali nisu napisali da on može da mijenja, kreira i smjenjuje ljude jer su znali da BiH, kao protektorat, ne bi mogla da bude u članstvu UN.

“Visoki predstavnici, i kada su legalni, razdvojeni su od pozicije specijalnog predstavnika EU. Da su iz EU htjeli i mislili da su ti neki visoki predstavnici kompatibilni sa evropskim putem – ne bi razdvajali ove dvije pozicije”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da je Šmit uveo BiH u krizu, naglašavajući da je činjenica da domaćim faktorima nije dozvoljeno da se dogovore, što je postulat demokratije ili demokratskog društva, te je upitala ko je on da nameće zakone, i to veoma važne kakav je Izborni zakon.

“O Izbornom zakonu morate da imate saglasnost političkih faktora, onih koji odlučuju i koji kreiraju određene procese. Mnogu kažu da je nakon Ustava to nešto što u demokratskim društvima nosi najveću težinu, ali u ovoj zemlji ispada da se ne poštuje ni Ustav, jer u njemu jedno piše, a u praksi je sasvim drugo. Niti se poštuje činjenica da je, poslije Ustava, Izborni zakon taj koji treba da okupi, mobiliše sve da bismo došli do dobrih rješenja kojima će vjerovati i političari i građani koji ih biraju”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je sklona da vjeruje da su nametanja namjerno urađena, jer ovdje postoji prilična konkurencija između EU i drugih međunarodnih snaga, uključujući one koje su oličene u OHR-u.

“Ima i onih koji nastoje da pokažu da bez obzira šta vi dogovorite sa EU ima ovdje neki gazda koji upravlja svim tim stvarima i on hoće da uređuje stvari i govori šta ćete i kako raditi”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je postojala međustranačka aktivnost u vezi sa dogovorom o izmjenama Izbornog zakona u okviru koje su bili različiti prijedlozi i bilo je potrebno ispolirati određena rješenja kako bi se došlo do konačnog dogovora, ali da je strani faktor napravio zbrku pokušavši da poremeti unutrašnje dogovore, što dokazuju izjave određenih ambasadora da unutrašnji dogovor nije dobar ili da oni taj dogovor neće da prihvate.

“Pa, ko ste vi da to prihvatite ili ne? Zna se šta je demokratija, a čim neko može da se igra sa BiH na taj način, onda ne živimo u demokratskom društvu”, konstatovala je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da su na nametnute izmjene reagovale većinske hrvatske i srpske stranke, da nametanje podržavaju bošnjačke stranke, ali da se tim izmjenama samo pravi nered jer to ne znači da su na liniji toga da se tri strane saglase.

Cvijanovićeva smatra da je nametanje izmjena Izbornog zakona, pored pravosudnog postupka protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika, samo jedan od pritisaka u nizu i da je BiH u kandžama onih koji ne žele dobro ovoj zemlji.

Ona je zaključila da su raniji visoki predstavnici dodatno zatrovali odnose u BiH i da djeluje kao da nisu željeli da BiH bude stabilna, mirna i normalna zemlja, i da su stalno proizvodili tenzije da bi u ovoj zemlji oni imali posla i branili svoja visoka primanja.