Cvijanovićeva uvjerava: BiH se nalazi u ustavnoj krizi zahvaljujući Kristijanu Šmitu

20.03.2025. | 17:22

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da se BiH nalazi u najvećoj ustavnoj i političkoj krizi, zahvaljujući Kristijanu Šmitu.

Cvijanovićeva je pojasnila da je Šmit krivac, počevši od manjkavosti njegovog imenovanja, na šta je mnogo puta ukazano.

“To što će neko manipulativno tumačiti da je za imenovanje relevantan Savjet za sprovođenje mira /PIK/, ne umanjuje manjkavost”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da Dejtonski mirovni sporazum ne predviđa postojanje PIK-a, a time i njegovu ulogu u bilo čijem imenovanju.

Cvijanovićeva je na konferenciji za novinare u Banjaluci napomenula da, kao što ni Dejtonski sporazum nije predvidio održavanje bonske konferencije, nije predvidio nikakva bonska ovlaštenja, pa ni postojanje PIK-a, pa su time odluke jednog takvog tijela isključivo političke.

Ona je upozorila da je Šmit više puta djelovao mimo ovlaštenja koja su mu data Aneksom deset Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Cvijanovićeva je navela samo četiri primjera kojima je Šmit drastično narušio i demokratiju i međunarodni sporazum i Ustav BiH.

“Suspendovao je Ustav Federacije BiH na jedan dan da bi se obezbijedilo formiranje Vlade FBiH u sastavu koji je naložio tadašnji ambasador SAD u BiH. Odnosno izbacio je SDA, a ubacio `Trojku`”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je Šmit promijenio Izborni zakon BiH, produžio mandat sudija u Ustavnom sudu BiH, izmijenio Krivični zakon BiH, da bi dizajnirao sudsku presudu kojom se iz političkog života nastoji eliminisati demokratski izabrani predsjednik Republike Srpske.

Cvijanovićeva je rekla da u Sarajevu vlada opšta nervoza.

“Vidjela sam da je kolega /Denis/ Bećirović držao pres-konferenciju i moji saradnicu su pratili dok je 4.692 puta pomenuo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Dalje nisu mogli brojati”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da će srpski kadar u Oružanim snagama BiH djelovati samo u skladu sa zakonom.

Cvijanovićeva je istakla da je obavezujuća samo ona odluka koja je rezultat konsenzusa tri člana Predsjedništva BiH.

“Sve drugo bi značilo da se jedan konstitutivni narod obračunava sa drugim konstitutivniom narodom”, naglasila je Cvijanovićeva na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Građanima BiH Cvijanovićeva je poručila da je sve ono što se dešava u BiH političke prirode.

“Nema razloga za brigu, ostaće mirno sve”, rekla je Cvijanovićeva.

Navela je da ne postoji nijedan član ili odredba Ustava koju su prekršili Narodna skupština Republike Srpske ili bilo ko u Srpskoj, istakavši da niko od zvaničnika Republike Srpske nije počinio krivično djelo zato što zakonodavac nije Kristijan Šmit nego je to parlament.

Cvijanovićeva je apelovala na sve da smanje retoriku i navijanje, dodajući da sve ono što se u posljednje vrijeme dešavalo djeluje pogubno po budućnost BiH.

“Politički haos koji je napravljen je bio bespotreban, stvari se mogu riješiti tako što će se resetovati i vratiti na one prije štetnih događaja u zemlji”, rekla je Cvijanovićeva na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva je odbacila navode da se aktivnostima u Republici Srpskoj brani jedan čovjek – Milorad Dodik, ističući da se tim aktivnostima brani Ustav i institucije Republike Srpske.

“Kada ovi iz Sarajeva govore da smo prekršili Ustav, pitam – koji tačno član ili odredbu Ustava su prekršili poslanici ili Narodna skupština Republike Srpske?”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je upitala i šta je ustavno-pravni poredak u BiH, ono što je dao Dejton ili ono što se kasnije napravilo modifikacijom i raznim izmjenama i dopunama i pravljenjem ambijenta onome što ne odgovara Ustavu.

“Čak je i Ustavni sud nekada, tumačeći sporazume o prenošenju nadležnosti, utvrdio da ni takvi sporazumi ne predstavljaju ustavni amandman i da proces nije završen ako se nije izmijenio i Ustav na osnovu sporazuma koji je donijet”, podsjetila je ona.

Prema njenim riječima, vidljiv je i selektivan pristup u krnjem Ustavnom sudu BiH, gdje sudije bošnjaci i stranci pozivaju na poštovanje odluka ovog suda, ali to rade samo onda kada se trebaju obračunati sa Danom Republike Srpske.

“A kada taj sud kaže da bi neko bio visoki predstavnik i to u jednom predmetu iz 2005. ili 2006. godine, oni objasne da taj neko mora da bude verifikovan i rezolucijom Savjeta bezbjednosti”, navela je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da visoki predstavnici u BiH nikada ne bi bili smetnja da su se držali svog mandata koji je propisan Aneksom deset Dejtonskog sporazuma, te da bi oni mogli da budu čak i korisna dopuna na nekom evropskom kretanju BiH.

Ona je rekla da je drastičan i nedopustiv nivo tolerancije koji međunarodni faktor pokazuje prema takvim brljotinama, nezakonitim i neustavnim radnjama koje su provodili visoki predstavnici.

“Vi tolerišete da vam neizabrani stranac promijeni zakon, da na osnovu toga procesuirate političare, da mijenja Izborni zakon i to je okej. Zašto to ne radite u svojim zemljama, nego BiH držite u eksperimentu 30 godina praveći od toga neki projekat radikalne izgradnje države i nacije koji ne uspijeva?”, upitala je Cvijanovićeva.

Govoreći o izjavama ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića koji o rukovodstvu Republike Srpske govori kao “organizovanoj separatističkoj grupi u pokušaju državnog udara i teroristima”, Cvijanovićeva je poručila da bi se Konaković, umjesto što se bavi funkcionerima iz Srpske trebao baviti stvarnim teroristima, među kojima su i oni maloljetni koji ubijaju policajce u policijskim stanicama.

“Po njemu su teroristi oni koji glasaju po institucijama, a ne oni koji pucaju koristeći municiju iz BiH, nisu mu teroristi oni koji nose pasoš BiH kada ruše kule po NJujorku, nisu mu ni oni koji su ovdje ratovali, a onda kasnije dizali ambasade SAD po Keniji, Tanzaniji i Jemenu”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da su Konakoviću “teroristi” oni koji žive u Republici Srpskoj i donose odluke u okviru institucija.