Dodik o susretu u Kremlju: Putin saglasan da ne postoji visoki predstavnik, Šmitu ne zna ni ime

05.12.2021. | 20:36

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras da je apsolutno zadovoljan sastankom sa predsjednikom Rusije Vladimirom i da je to bio jedan od njegovih najboljih razgovora, naglasivši da Rusija ostaje svjedok i garant Dejtonskog sporazuma.

Dodik je potvrdio da je tema pokušaja vraćanja nadležnosti koje je Republika Srpska izgubila zauzimala najveći dio razgovora, kako bi predsjednik Rusije spoznao detalje o čemu je riječ.

“Rusko iskustvo je slično našem. I oni smatraju da je već duže vremena došlo do skrnavljenja Dejtonskog sporazuma i njihovi stavovi se mogu vidjeti u Savjetu bezbjednosti i u tom famoznom Savjetu za implementaciju mira gdje su oni zauzimali svoje mišljenje, nisu se slagali ili nisu mislili da je to u skladu sa onim što je Dejtonski sporazum”, izjavio je Dodik za RTRS.

On je naveo da je imao jednog ugodnog sagovornika o toj temi, čovjeka koji razumije detalje i koji je htio da čuje i da nauči o čemu se zaista radi.

“Za razliku, recimo, kada dođu neki sa Zapada, oni već imaju formiran svoj stav o tome da smo mi ti koji nismo dostojni da oni uopšte razgovaraju sa nama o tome i da je najvažnije da oni nama nametnu neko rješenje”, rekao je Dodik.

On je istakao da to u Rusiji nije slučaj.

“Zato ja cijenim Rusku Federeaciju i predsjednika Putina jer je njegov pristup bio sljedeći: Da, mi smo bili svjedoci, mi garantujemo Dejtonski sporazum. Tamo stoji da samo ono što se vi dogovorite u okviru BiH može za nas biti prihvatljivo. Nikakva vrsta intervencionizma nije prihvatljiva. I da je apsolutno pravo strana sporazuma, a Republika Srpska je strana, da poterncira i da traži svoju ustavnu poziciju”, naveo je Dodik.

Dodik je rekao da, kada god je Putinu objašnjavao nešto od tih tema, u vezi sa vojskom, indirektnim porezima, Sipom, on je pitao “a kako to Ustav kaže”.

“Kad sam ja njemu objasnio da je to ustavno pravo naše i da u tom pogledu apsolutno mi ne želimo da izađemo izvan Ustava BiH, on je naravno rekao: Da, to je Vaše pravo da tako radite. U tom pogledu mogu reći da sam apsolutno zadovoljan, to je bio jedan od mojih najboljih razgovora”, rekao je Dodik.

On je dodao da se razgovor odvijao u radnom kabinetu predsjednika Rusije u Kremlju, što je veoma važno.

“Imao sam priliku skoro sat vremena da prođem kroz sva ta pitanja. On je efikasan sagovornik”, rekao je Dodik.

On je naveo da ga je Putin upoznao o stavovima Rusije u vezi sa globalnim odnosima, napominjući da je svijet u jednoj dosta nedefinisanoj situaciji, različitoj od one od prije 10-15 godina.

“Očigledno da zapadne sile traže neku vrstu nove dominacije, a Rusija nije spremna da prihvati bilo kakvo nametanje rješenja njoj samoj niti prihvata da to neko čini nekome drugom i zato je važno, a ja sam to i osjetio, nije važno da li ja predstavljam 100 hiljada, milion, 10 ili sto miliona ljudi, važno je da on nas uvažava kao sagovornike i subjekte procesa na našem prostoru”, naglasio je Dodik.

Prema njegovim riječima, ako je Republika Srpska strana potpisnica 11 aneksa Dejtonskog sporazuma, onda ona bez obzira na snagu i veličinu ima prava i u tom pogledu predsjednik Rusije poštuje prava Republike Srpske.

“To je nešto što je malo okrepljujuće u odnosu na ono što gledamo kod zapadnjaka koji dolaze ovdje i samo nama serviraju neka rješenja koja su u pravilu i obimu uvijek protiv nekih naših pozicija. Oni su napravili okvir u kome zapadnjaci guraju nekakvu priču o funkcionalnoj BiH, a imaju na umu da je centralizovana BiH sa dominacijom muslimana, u kojoj mi treba da budemo manjina”, rekao je Dodik.

On je rekao da Rusija prihvata činjenicu da je Republika Srpska faktor, strana potpisnica Dejtonskog sporazuma i najvažnijeg njegovog aneksa, a to je Ustav BiH.

“To je potpisala i Federacija BiH i mi smo strane u tome i samo našim naporima taj ustav se može eventualno mijenjati. Ako nema naše saglasnosti za to, Ustav ne može da se promijeni”, istakao je Dodik.

On je naveo da je najveća politička dobit Republike Srpske i srpskog naroda što su, u prethodnim godinama kada je dolazilo do masovnog kršenja Dejtonskog sporazuma od visokog predstavnika i čak Ustavnog suda, koji je inkvizicijski i sud nepravde, sačuvali ustavnu strukturu.

“Ona je takva kakva je. To je veoma važno danas”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da se Putin saglasio da ne postoji visoki predstavnik, “čak mu nije znao ni ime”.

“Pitao me je kako se on zove, eto koliko je on važan. Predsjednik Putin sigurno zna moje ime, a njegovo ne zna. Onda je pitao kako je mogao da pristane na to, a da ga Savjet bezbjednosti ne imenuje. A prije samo tri-četiri dana taj isti /Kristijan/ Šmit je pričao kako ima navodnu rusku podršku. Evo ja mu kažem da nema”, naglasio je Dodik.

VISOKOG PREDSTAVNIKA – NEMA

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras u ime Republike Srpske, a nakon posjeta Rusiji i drugim krajevima svijeta, da visokog predstavnika nema i da je važno da iz Srpske bude jasno odbačeno njegovo postojanje jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti.

“Ako strogo gledamo Ustav, Dejtonski spoorazum i međunarodno pravo, visoki predstavnik ne postoji. On nije imenovan, a time ne postoji ni njegova kancelarija zvana OHR”, rekao je Dodik za RTRS.

On je rekao da predstavnici Srpske na tome moraju i dalje insistirati, što je potvrđeno ranije i u Narodnoj skupštini.

Dodik je naveo da je Zapad u zabludi što sve strane u BiH ne tretira ravnopravno, iako je i Srpska potpisnik Dejtona.

“Srpska kaže da ne postoji visoki predstavnik i to niko ne može ignorisati. Kristijan Šmit samo pokušava da pridobije neki legitimitet. Formalno, on nije visoki predstavnik”, rekao je Dodik.

On je naveo da Srpska Šmita suštinski ne prihvata, kao što ga nisu prihvatili Rusija, Kina i druge zemlje.

“NJemačka iz koje Šmit dolazi jeste važna zemlja. Meni često kažu da neću da razgovaram s Šmitom. Neću i ne želim da se sastanem s njim u njegovom svojstvu kao visokog predstavnika, jer on ne postoji. I mislim da je naše ponašanje potpuno racionalno, ne želeći da omalovažim tog čovjeka koji je obavljao bitne funckije u NJemačkoj”, rekao je Dodik i dodao da bi se predstavnici Srpske isto ponašali i prema bilo kome drugom na funkciji visokog predstavnika.

Dodik je rekao da se i ruski predsjednik Vladimir Putin saglasio da visoki predstavnik ne postoji.

“Ako se u Savjetu bezbjednosti UN eventualno postigne saglasnost oko visokog predstavnika, to znači da se ukidaju nepostojeća `Bonska ovlaštenja`”, rekao je Dodik i dodao da će Rusi najverovatnije insistirati na što kraćem mandatu visokog predstavnika.

On je ponovio da visoki predstavnik bez imenovanja Savjeta bezbjednosti UN ne može biti dio nikakvog rješenja u BiH, te da Srpska ne smije i neće da prihvati tu konfuziju.

“Trebali bismo da znamo da li imamo ili ne visokog predstavnika. To što neko sa Zapada misli da ga ima, a formalno pravno nema, to nas apsolutno ne obavezuje, kao što pričaju pojedini opozicioni političari u Srpskoj. Važno je da mi u Srpskoj, bili vlast ili opozicija, jasno odbacimo postojanje visokog predstavnika jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti”, naveo je Dodik.

Srpski član Predsjedništva BiH je rekao da ga ne zabrinjava imenovanje novih izaslanika za zapadni Balkan, poput britanskog, te da Srpska, uz sve uvažavanje te zemlje, ne doživljava pozitivnu ulogu Engleske na ovim prostorima.

Dodik je ponovio da Srpska visoke predstavnike ne prihvata kao objektivne, jer treba uzeti u obzir činjenicu da su na Balkanu ranije jednostrano bombardovani Srbi uprkos nepostojanju odluke Savjeta bezbjednosti UN, te da su zbog toga poginula brojna nedužna djeca i civili.

On je naveo da Rusija i Kina, kao globalni igrači, imaju svoje interese na ovim prostorima, ali da, ipak, nastoje očuvati međunarodno pravo, suštinski stajući na stranu Srpske.

Dodik je istakao da je zahvalan za svaku prošlu, sadašnju i buduću pomoć i donaciju Zapada, iako je svjestan da je u tom smislu više novca otišlo u FBiH.

On je rekao da je uticao da se onemogući prodaja firmi i elektrana u energetskom sektoru, što je, kako je naveo, spriječilo da Srpska u tom smislu bude u beznadežnom i zavisnom položaju.

“Zato možemo da u opštem trendu rasta cijena struje držimo za stanovnike relativno prihvatljive cijene te energije, čime indirektno utičemo na socijalni i ekonomski razvoj Srpske”, rekao je Dodik.

On je rekao da Zapad jeftino dobija kadrove sa ovih prostora, iako je na ovim prostorima u njih dosta uloženo u obrazovnom smislu, te da mu se čini da se to radi namjerno, pogotovo sa aspekta NJemačke.

PUTIN DAO DIREKTNU PODRŠKU IZGRADNJI GASOVODA

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom njihovog sastanka dao direktnu podršku izgradnji gasovoda kroz Republiku Srpsku, ističući da će ruski “Gasprom” biti partner Republici Srpskoj u izgradnji autonomnog sistema snabdijevanja Republike Srpske gasom.

“U ovaj projekat biće uključena opšta potrošnja stanovništva i privrede, te izgradnja dvije elektrane za proizvodnju električne energije na bazi gasa, a prelimnarna vrijednost ove investicije iznosi više od milijardu evra, dok će početkom iduće godine početi realizacija ovog projekta”, naglasio je Dodik.

On je potvrdio da je sa Putinom dogovoreno da za Republiku Srpsku ostaje ista cijena ruskog gasa koja je bila i do sada.

“Cijena gasa je nešto skuplja nego Srbiji zato što imamo tranzit kroz Srbiju koji plaćamo oko 20 dolara na 1000 kubika, inače bazično cijena ruskog gasa za Republiku Srpsku je ista kao za Srbiju 270 dolara”, rekao je Dodik večeras za RTRS.

On je rekao da je obezbijeđeno da cijena ruskog gasa za Republiku Srpsku ostaje nepromijeljena do 31. maja iduće godine do kada taj rok ima i Srbija, ističući da je to važno preko zime za one koji se griju na gas.

“Cijena rusog gasa ovih dana, prethodnih sedmica i mjeseci otišla je gore tri do četiri puta i kreće se u obimu između 1.000 do 1.200 dolara, a mi dobijamo gas za 290 dolara za 1000 kubika gasa”, istakao je Dodik.

Dodik je rekao da to pokazuje koliki je ustupak ruskog “Gasproma”, odnosno ruskog predsjednika Vladimira Putina prema Republici Srpskoj, ističući da mu je na tome veoma zahvalan.

On je rekao da će ovo biti od velikog značaja za privredne subjekte kao što je `Alumina` koja koristi gas i za grad Zvornik koji se grije na gas.