Dodik: Predsjednik RS treba da bude i član Predsjedništva BiH

27.03.2021. | 08:14

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, rekao je da će tokom predstojećih izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine predložiti da iz Republike Srpske u jednoj ličnosti treba birati člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike i da predsjednik Republike po automatizmu bude član Predsjedništva.

“Mi imamo pravo da kažemo kako ćemo birati našeg člana Predsjedništva i mislimo da predsjednik koji ima dinamiku i upoznat je sa svim detaljima za Republiku Srpsku treba da bude član Predsjedništva BiH”, rekao je Dodik u intervjuu za Nezavisne novine.

Govoreći o SNSD-u, on je rekao da nije tačno da je ta stranka u defanzivi, već da samo poštuje činjenicu da smo u vremenu pandemije i da je “jedini cilj pomoći u tom smislu, a ne nametati političke teme”.

Zbog virusa korona u Republici Srpskoj ponovo je na snazi zabrana rada ugostiteljskih objekata i pojedinih privrednih subjekata… Ima li naznaka do kada će ovo trajati?

To nije samo u Republici Srpskoj, već se radi o globalnom problemu. Nije pitanje šta mi hoćemo ili nećemo, već se radi o odgovornosti. Ako zdravstveni sektor kaže da je ugrožen i da ima problema s tim – mi moramo da reagujemo, a reakcija je da ta mjesta gdje se sakupljaju ljudi pokušamo “konzervirati”. Znam da to nije popularno, ali neke stvari se moraju preduzeti. Ako zdravstveni sektor kaže da je priliv pacijenata enorman i da ne mogu kapaciteti da izdrže i ako je priliv veći nego u novembru, mora se reagovati.

Da li je ugrožen zdravstveni sektor?

Nije, ali su zdravstveni radnici premoreni. Naš zdravstveni sektor se pokazao fleksibilnijim i boljim od nekih u zemljama okruženja i srećan sam što nemamo priliku da gledamo scene iz bolnica u Italiji, Španiji, Francuskoj i Americi, kada se akumulirao broj mrtvih koji je bio i do 1.000 dnevno. Mi to nismo doživjeli i sve ove mjere što preduzimamo – preduzimamo zbog straha od preopterećenja.

U Bosnu i Hercegovinu su stigle i prve doze vakcina nabavljenih kroz Kovaks mehanizam. Vi ste jedan od prvih političara koji je izrazio skepticizam u taj mehanizam. Da li je BiH prevarena?

Naravno. Prevara je sama ideja BiH jer se stalno pokušava da sve ono što se radi na internacionalnom planu da se centralizuje na BiH, pa tako i vakcine. Uplatili smo 6,5 miliona za 400.000 doza “Fajzerovih” vakcina i sada se pravi kao slavodobitna manifestacija da su vakcine došle, a nije došlo ništa. Pitamo se gdje su naše pare? Među prvima smo to naručili i među prvima smo prevareni. Tih 15.000-16.000 koje su došle ne znače ništa. Da nismo uspjeli da uđemo u nabavku sputnjika i da nismo obezbijedili 80.000 kineskih vakcina ne bismo imali ništa, a u narednim danima doći će i 30.000-40.000 sputnjik vakcina. Evropa je rekla da ne može pomoći srednjim i malim zemljama, a to znači da je onaj ko je veliki i jak to zgrabio i ne da maketi. Tražimo da nam isporuče ono što smo platili i zašto je neko nešto prodao što nije imao. Kakva je to prevara, kakva je to vrsta solidarnosti? Nemam potrebu za nekim svađalačkim odnosom, ali to su činjenice. Nemamo više potrebu za bilo kakvim kolektivnim nabavkama u bilo kom smislu.

Očigledno je da solidarnost više ne postoji, posebno u EU. Koliko će to uticati na ukupne političke odnose u samoj Evropi, a posebno u BiH, gdje evropske integracije nemaju alternativu?

Evropa neće ovaj prostor da priključi. To je prevara. Da su htjeli ne bi mijenjali pravila. Pravljena je analiza: od 26 zemalja 18 zemalja da se sada vrati i prolazi proceduru koju mi prolazimo ne bi prošli u članstvo u EU. Nama se stalno pooštravaju uslovi, a to je samo fin put da kažu – ne trebate nam. Makedonija je primjer i promjena imena države.

Znači, treba se okrenuti sebi.

Mi i jesmo okrenuti sebi poštujući činjenicu da postoji Evropska unija. Još postoje struktura i angažman koji gura te politike i ona nije zanemariva bez obzira šta mi mislili i iz tog odnosa mi moramo da izvučemo što je moguće više. Priznajem da za razliku od onoga kada sam bio evrooptimista prije 10 ili 15 godina i vjerovao u pravičnost tog Zapada, potpuno sam promijenio stav i sada smatram da su oni nepravični, samoživi i sve što čine, čine da sebi obezbijede, a nama prodaju priče i okupiraju naše ekonomije, banke koje su već okupirali i upravljaju sa svime. Sada pokušavaju da dođu do energetskog sistema i da ga preuzmu. Prvi udar na taj sistem je bio 2006. godine, kada su davali kredite i tražili privatizaciju energetskog sistema, što smo mi odbili, a sada su formirali Energetsku zajednicu jugoistočne Evrope i utvrđuju neka pravila.

Dakle, mislite da je Energetska zajednica jugoistočne Evrope opasnost po energetski sistem BiH?

Naravno da jeste. Ona primarno ide ka tome da se privatizuje energetski sektor, a napravili su u javnosti tako da kada se neko domaći pojavi on je odmah kriminalac, lopov, spekulant, mafijaš, itd.

Jedno od najaktuelnijih političkih pitanja u BiH je izmjena Izbornog zakona i uglavnom se to odvija na relaciji HDZ – SDA. Gdje je Republika Srpska u tim procesima, jer čini se da ne učestvuje u njima?

Loše ti se čini. Ozbiljna politika je bila da mi izađemo iz priče “Sejdić i Finci” i da mi ne budemo kolateral priče koja se dešava u FBiH. Rekli smo, u Srpskoj se bira jedan neposrednim glasanjem, izvolite završite svoj proces, a kad to definišete idemo da se dogovaramo o izmjeni Izbornog zakona. Veoma aktivno ćemo tu učestvovati i tu treba da učestvuju i vlast i opozicija, a nikako članovi CIK-a jer nisu legalni. Predložiću i smatram da iz Republike Srpske u jednoj ličnosti treba birati člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike i da predsjednik Republike po automatizmu bude član Predsjedništva. Mi imamo pravo da kažemo kako ćemo birati našeg člana Predsjedništva i mislimo da predsjednik koji ima dinamiku i upoznat je sa svim detaljima za Republiku Srpsku treba da bude član Predsjedništva BiH.

Jeste li razgovarali sa nekim na tu temu?

Jesmo, naravno, ali mislim da ovdje u Republici Srpskoj treba da postignemo konsenzus o tome i da to treba učiniti jer tako se Republika Srpska može više braniti.

Veći problem će biti ubijediti partnere u BiH.

Što se tiče BiH, sve više glasova ide ka tome da je ona eksperiment. BiH je zemlja koja je potpuno podijeljena i koja se raspada. BiH nije danas razgovarati o evropskim integracijama, zajedničkim institucijama, nego uspostaviti koncept mirnog razlaza koji bi trebalo da dovede do toga da narodi u BiH dođu do svojih teritorijalno-političkih jedinica uz obavezu da se to razgraniči mirno i da se obavežu na saradnju koja podrazumijeva nesmetan protok ljudi, robe i nekih drugih stvari, pa da vidimo da li tako kao posebne države možemo da uspostavimo jedinstven monetarni prostor pod uslovima koji odgovaraju svima, a ne samo jednoj strani.

Da li zaista vjerujete da može doći do mirnog raspada BiH?

To je realno.

Danas, u ovim okolnostima? Bošnjaci na to neće pristati nikad.

Da. Danas je realno. Neće Bošnjaci! Nije pitanje njihovo “neće”, već naše “hoću”. Sve više ljudi u Evropi i svijetu vidi da ovo ne ide nigdje, osim nekoliko pojedinaca koje plaćaju bošnjački i muslimanski lobiji po Americi i oni pričaju istu priču godinama. Međunarodna zajednica sada insistira na reformama kao što su VSTS i javne nabavke. Oni su to napravili, i taj VSTS i javne nabavke, i sada hoće da mi popravljamo njihove bljuvotine i onda kažu da je to vrhunska stvar na putu ka EU. Oni sada hoće da mi legalizujemo njihova kršenja Ustava, a mi to nećemo i insistiraćemo da se VSTS vrati pod nadležnost entiteta.

To je sad priča o vraćanju nadležnosti, a to je teško u ovim političkim okolnostima.

Ja vjerujem da je moguće. Na prošloj sjednici Skupštine tražio sam da se meni desna strana, gdje sjedi opozicija, saglasi da izađemo u parlament i jedinstveno donesemo odluku o statusu Republike Srpske i kada oni budu spremni – ja sam spreman da to uradimo. Svjestan sam šta znači unutrašnji konsenzus i u takvim stvarima on je važniji od međunarodnog.

Ko je kriv što nema tog konsenzusa u Republici Srpskoj?

Karakterologija samih Srba, koji smatraju da je samo ono što oni rade najvažnije. Uvijek u nekome traže krivca, a ne u sebi. Ko je kriv? Politički gledano, bilo bi korisno da se bar na nekoliko tema nađe jedinstvo. Toga nema, ali čekaćemo.

Zašto nema? U opoziciji kažu da je kriv SNSD, u SNSD-u da su to izdajnici i vrtimo se ukrug.

I sa takvom izdajničkom opozicijom voljeli bismo da napravimo konsenzus zato što je on daleko iznad naših i njihovih kvalifikacija o tome. S njima o tome ne možete da razgovarate. Mogli ste vidjeti na posljednjoj sjednici NS RS o čemu se radi. Tačno je, ja sam to inicirao, ali ja sam čovjek koji godinama ovo radi i razumijem trenutak. Najgore je u politici promašiti trenutak. Razumio sam da oni sada hoće, znajući da je BiH propala, da vrate čovjeka s ozbiljnim autoritetom iza sebe kakav bi bio Šmit. Bilo je normalno da Republika Srpska reafirmiše svoju poziciju i kaže da ona bira visokog predstavnika, a potvrđuje Savjet bezbjednosti, i da kaže Republika Srpska ne prihvata visokog predstavnika, a Savjet bezbjednosti da ga ne potvrdi.

Vjerujete li da može doći do toga da Savjet bezbjednosti ne prihvati novog visokog predstavnika?

Naravno. Sada mogu reći da će doći do toga, a tome je doprinijela Narodna skupština Republike Srpske i šta mene briga za Šmita i Njemačkom. Pita li nas iko šta mi mislimo? Njemačka hoće opet da reafirmiše priču o BiH, a nama je dosta tih priča i ne želim svoj život da potrošim na neuspješne priče o BiH ili ti svoj.

Kakvo je stanje u SNSD-u? Najavili ste reviziju članstva, šta to znači?

Revizija je da vidimo ko je tu i ko je spreman za dalju političku borbu i da napravimo balans. To nije priča o izbacivanju, već o prikupljanju i novom konsolidovanju. Ne želim da razvijam lažni stereotip kojem smo i mi doprinijeli u SNSD-u, a to je da je gubitak gradonačelnika značio krah SNSD-a. Mi smo u Banjaluci ostali pobjednici i najveća partija u Banjaluci koja okuplja značajnu većinu. Partije koje su bile sa nama u koaliciji dobile su 60 odsto podrške, ali, nažalost, neki su igrali prljavo i nisu podržali našeg zajedničkog kandidata. Iza nas je ostao grad. Ova zgrada – mi smo je napravili, istočni i zapadni tranzit, a kad kažem mi – mislim na SNSD.

Dobro. Narod je napravio.

Narod je bio i prije toga. Narod je postojao i prije ove zgrade, pa što nije bilo napravljeno? Narod je postojao i prije Kliničkog centra, gdje je uloženo 200 miliona. Trebalo je imati snage sakupiti toliki novac i usmjeriti ga u prave projekte. Bio je i Mladen Ivanić, pa ima li ijedan objekat koji je napravio – i u tome se razlikuje vlast.

Da li je SNSD u defanzivi? U javnosti se stiče utisak da nema više energije koja je nekad bila.

Nije tačno. Imamo neku svoju dinamiku. U samoj kampanji smo rekli da nećemo ići u skupove jer poštujemo epidemiološke mjere i možda nas je to koštalo. Da nije bilo pandemije i da smo našim radom kako smo radili pitanje je kako bi to izgledalo. Nismo u defanzivi, SNSD je konsolidovan i danas je odgovorna politička partija. Mislimo da nije ukusno izdizanje nikakvih političkih tema u vrijeme pandemije i zato je ne ističemo i usmjereni smo da damo odgovor na pandemiju.

Dok ste bili u bolnici SNSD nije postojao i to je činjenica. Zbog čega?

Kako nije postojao? Možda su se samo ovi koji se nisu pojavljivali u međuvremenu sikirali za mene zbog sebe pa su možda bili malo neaktivniji. Sada je sve dobro, zajedno radimo i SNSD je jedina ozbiljna ponuda ovom narodu.

Tragamo za rješenjem za Radojičića

Hoće li Igor Radojičić biti ministar u Savjetu ministara?

DODIK: Igor zaslužuje da bude pozicioniran na nešto što je dobro. Pričaću s njim, ako on bude htio – nema problema. Moramo na nivou većine na nivou BiH da to dogovorimo jer znajući Igora njemu ne treba avantura, ali on je broj jedan u tom pogledu. Ako to bude u okviru onoga što on očekuje biće dobro, a ako ne naći ćemo nekoga drugoga, a za Igora da tragamo za drugim postavljanjem ili rješenjem.