Dodik s posebnim emocijama: Herojski srpski narod i srpska vojska najveći stradalnici Velikog rata

11.11.2020. | 08:22

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je Dan primirja u Prvom svjetskom ratu veliki datum za srpsku istoriju, jer je poslije četiri godine golgote srpski narod, uz velike žrtve, uspio da ostvari istorijsku pobjedu nad neprijateljem.

“Potpisivanja primirja u Velikom ratu za Srbe je bio i dan velike pobjede i oslobođenja. Taj 11. novembar 1918. godine i žrtve koje su pale za slobodu srpski narod nikada ne smije zaboraviti, jer je to još jedan dio naše slavne istorije”, istakao je Dodik povodom obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu.

On je naglasio da je to poseban dan u kalendaru Republike Srpske i Srbije, jer je tada Njemačka potpisala kapitulaciju pred silama Antante.

“Ovo je dan odavanja počasti herojima, srpskim ratnicima koji su iz nemoguće situacije preokrenuli tok rata i uticali da se promijeni stanje i u Evropi i svijetu”, naglasio je Dodik. On je podsjetio da je NJemačka tada namjeravala da uništi i kompletan srpski narod, ali je hrabra srpska vojska herojskom borbom preokrenula tok rata. Srpski član Predsjedništva naglasio je da je slobodarski srpski narod slobodu platio ogromnom žrtvom, izgubivši trećinu svoje populacije.

“Prvi svjetski rat bio je kataklizma evropskih i svjetskih razmjera, jer takva masovna pogibija i razaranje bilo je neviđeno do tog vremena. Od svih naroda koji su bili zahvaćeni tim ratom, Srbi su platili najveću cijenu i ako neki narod treba da se sjeća primirja i Prvog svjetskog rata, onda je to svakako srpski narod, jer je gotovo podjednako stradao i na području tadašnje BiH, Crne Gore, Srbije, Slavonije, Dalmacije…”, istakao je Dodik.

Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine, kada je u francuskom gradu Kompjenu potpisano primirje, čime je okončan Veliki rat. U Srbiji je ovaj datum prvi put obilježen 2012. godine od kada se kao glavni motiv za amblem tog praznika koristi cvijet Natalijina ramonda.

Riječ je o ugroženoj vrsti cvijeta koja raste na istoku Srbije i na planini Nidže, na najvišem vrhu Kajmakčalana, na kojoj je srpska vojska, pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe protiv Bugara, tokom stvaranja preduslova za proboj Solunskog fronta. Simbolika cvijeta je višestruka, kako zbog staništa, tako i zbog imena.

Cvijet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović, a poznat je kao cvijet feniks, odnosno čak i kada se potpuno osuši, ako se zalije, Natalijina ramonda može da oživi, što ukazuje i na vaskrsnuće srpske države iz pepela poslije Prvog svjetskog rata.