Džaferović govorio u Generalnoj skupštini UN: Muslimani i hrišćani mogu živjeti zajedno

21.09.2022. | 17:08

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se danas Generalnoj skupštini UN-a gdje je kazao da je svijet nepovratno promijenjen i da su desni populisti opasnost za svijet.

“Odnosi, na kojima je počivala sigurnosna arhitektura Evrope kao i šireg međunarodnog okvira, postali su prošlost”, rekao je Džaferović na početku svog izlaganja.

Naglasio je da u trenutku dok se gradovi i sela u Ukrajini suočavaju sa zastrašujućom stvarnošću rata, najmanje što se može učiniti jeste da se ne šuti o tome.

“Ne smijemo šutjeti, naročito u ovoj zgradi. U Ujedinjenim nacijama, koje su i uspostavljene s ciljem sprečavanja i zaustavljanja onoga što se trenutno dešava u Ukrajini. Na koncu, naročito ne smijemo šutjeti mi, u Bosni i Hercegovini, koji i sami imamo živo sjećanje na užase rata i agresije”, kazao je on.

Kao i u slučaju Bosne i Hercegovine između 1992. i 1995. godine, sistem Ujedinjenih nacija, ponovo nije bio u stanju da spriječi ni da zaustavi rat u Ukrajini, rekao je Džaferović.

Dodao je da je Bosna i Hercegovina podržala rezoluciju Generalne skupštine kojom je iskazana podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u kojoj su odbačeni secesionistički potezi pojedinih regiona unutar nje usmjereni protiv teritorijalnog integriteta Ukrajine.

“Bosna i Hercegovina je podržala ovu rezoluciju i stala na pravu stranu istorije, skupa sa još 140 država, a u skladu s obavezama iz Povelje UN-a, našim ranije zauzetim stavovima i našom obavezom, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, da pratimo spoljnu politiku Evropske unije”, rekao je Džaferović.

Prisutnima je kazao da iako ova rezolucija nema snagu da zaustavi rat, ona ima snagu da zaustavlja neistine.

“Izražavam nadu da će u što skorijem roku doći do mira, kako bi ljudi u Ukrajini mogli normalno živjeti i kako bi se raseljeni vratili svojim kućama”, rekao je Džaferović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH je istakao da je rat u Ukrajini doveo do ogromnih promjena u svim sferama života što se izražava kroz duboku energetsku krizu te da je pred svima vrlo teška i izazovna zima.

Takođe, Džaferović je kazao da je međuzavisnost raznih krajeva svijeta izvor ranjivosti globalne zajednice.

“Zbog nekih poteškoća koje je izazivao proces političkih i ekonomskih integracija, u proteklim godinama nerijetko smo mogli svjedočiti zagovaranju političkog suverenizma i ekonomskog protekcionizma. Posljedice transformacije razvijenih zemalja iz industrijskih u postindustrijske, zatim migracije i na koncu pandemija, bile su povod mnogima da zagovaraju podizanje ekonomskih, pa čak i doslovnih zidova i žičanih ograda”, rekao je Džaferović.

Kako je naglasio, radi se o stranputici, jer rješenje za navedeni probleme nije u zatvaranju, već u otvaranju.

“Rješenje nije u manje saradnje, već u više saradnje. Rješenje za energetsku krizu u Evropi, izazvanu ovisnošću o jednom izvoru, nije samo u oslanjanju na vlastite snage, već u diverzifikaciji, pronalasku novih, višestrukih kanala snadbijevanja gasom i drugim energentima”, rekao je prisutnima, te dodao da niko u savremenom svijetu nema dovoljno resursa da bi se mogao osloniti samo na sebe.

U nastavku Džaferović je kazao da 20. vijek daje izuzetno vrijedne lekcije o vezi između ekonomske krize i desnog populizma.

“Upravo je na talasu velike ekonomske depresije na vlast došao nacistički pokret, koji je doveo do najveće kataklizme u istoriji čovječanstva, nakon koje su i uspostavljene Ujedinjene nacije, te je usvojena Povelja UN-a, a zatim i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida, kao i drugi akti UN-a”, rekao je Džaferović.

Dodao je da sve češće desni populisti govore da svi ljudi i narodi nemaju jednaka prava, da su jedni vredniji od drugih.

“Sve češće otvoreno zagovaraju ideje o etničkoj i rasnoj supremaciji, kao i da je dominacija i gola sila jedini princip na kojem mogu i trebaju biti ustrojeni međuljudski i međunarodni odnosi. Od ovih ideja do nasilja samo je jedan korak. Sa ovog mjesta, iz zgrade Ujedinjenih nacija, pozivam na oprez i akciju. U idućem periodu, pred nama će biti ogromni izazovi. Moramo ispuniti svoju dužnost, i boriti se za civilizacijske ideje. Moramo ih odbraniti, po svaku cijenu”, kazao je Predsjedavajući Predsjedništva BiH.

U nastavku je istakao da je Bosna i Hercegovina kao mjesto susreta različitih kultura i religija bila trn u oku politika, koje počivaju na ideji o nemogućnosti zajedničkog života i o nužnosti konfrontacije.

“Od zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je prešla mukotrpan put u izgradnji mira. Međutim, postoje još uvijek brojni izazovi, a najveći jesu politike u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje”, kazao je.

Dodao je da kao dio šireg talasa desnog populizma u Evropi, u Bosni i Hercegovini postoje politike koje otvoreno tvrde da Bosna i hercegovina nije moguća, jer, kako ističu, nije moguć zajednički život muslimana i hrišćana.

“Muslimani i hrišćani žive i mogu živjeti zajedno. I taj život ima perspektivu. A ono što sigurno nema perspektivu su retrogradne politike koje se tome suprotstavljaju. Bosna i Hercegovina je, sa svojom viševijekovnom istorijom, živi primjer i dokaz civilizacijske ideje da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu živjeti zajedno. Činjenica da je Bosna i Hercegovina, čak i uprkos ratu koji je bio usmjeren na njeno uništenje, uspjela opstati, pokazuje njenu izuzetnu otpornost”, rekao je Džaferović.