Eskobar na saslušanju u Kongresu: Ne želimo Dejton 2 već ograničenu ustavnu reformu

29.10.2021. | 17:18

Administracija Džozefa Bajdena ne podržava Dejton 2 jer smatra da je Dejtonski mirovni sporazum uspješan sporazum koji je održao mir u periodu od više od 25 godina, rekao je Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za zapadni Balkan, na saslušanju u Pododboru za Evropu Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD.

Za razliku od nepotpunih informacija koje su prenijeli neki mediji u BiH, Eskobar je rekao da SAD podržavaju ograničenu ustavnu reformu u domenu izbornog zakonodavstva i pravosudnog sistema, a ne ukidanje Dejtonskog sporazuma.

Takođe, Eskobar je odgovorio na indirektne napade nekoliko članova Pododbora koji su bliski bošnjačkim organizacijama u SAD, koji su mu spočitali da zastupa interese “srpskih i hrvatskih nacionalista” u reformi izbornog zakonodavstva.

Na primjer, republikanski kongresmen An Vagner, koja predstavlja distrikt u Misuriju sa najvećom bošnjačkom zajednicom, napala je Metjua Palmera, specijalnog izaslanika državnog sekretara za izbornu reformu u BiH, tvrdivši da se u pismu za koje je rekla da je procurilo u javnost založio da se u izbornom zakonodavstvu izađe u susret onima koji žele etničke podjele.

Gabrijel je prvo pojasnio da pismo nije procurilo, već da je ono bilo poslano širokom krugu međunarodnih partnera, te da je suština tog dokumenta sprovođenje reformi ne da se šire dalje etničke podjele, već da se stvori veća inkluzija unutar zemlje.

“Želimo da se krećemo ka izbornom procesu koji će se odmaknuti od opstrukcije i ići ka procesu koji će imati širi politički konsenzus i koji će omogućiti napredak”, odgovorio je on.

Klaudiji Tenej, kongresmenu iz Njujorka, odgovorio je da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog sporazuma i da ima legitimne interese za procese koji se dešavaju u BiH, te da je iz tog razloga Palmer putovao u Zagreb na razgovore s hrvatskim vrhom. Tenejevoj, koja je imala mnogo pitanja o odnosima SAD sa Srbijom, Eskobar je rekao da se odnosi SAD sa Srbijom popravljaju na račun Rusije, te da SAD podržavaju inicijativu “Otvoreni Balkan”, koju je ta zemlja stvorila sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Ova inicijativa odražava jednu drugu inicijativu u sklopu Berlinskog procesa – Zajedničko regionalno tržište. Mi vjerujemo da se radi o komplementarnim inicijativama koje će približiti ljude”, rekao je on i pojasnio da će obje inicijative pomoći da se smanje uticaji Rusije i Kine, te podstakne dolazak američkih kompanija na tržište od 20 miliona ljudi s godišnjim bruto domaćim proizvodom od 120 milijardi dolara i godišnjim rastom većim od šest odsto. Takođe, on je istakao da se povećava broj vojnih vježbi između Srbije i SAD, te da je osnovni motiv da se parira vojnim vježbama Srbije sa Rusijom.

Mnogo pitanja odnosilo se na sankcije, posebno kada se radi o Miloradu Dodiku, srpskom članu Predsjedništva BiH. Iako su njegovi odgovori prema Dodiku bili žestoki, Gabrijel tvrdi da “Dodikove inicijative nemaju široku podršku javnosti u RS, te da SAD to namjeravaju da iskoriste”.

Najavio je da će sankcije koje je Bajden odobrio biti korištene u narednom periodu, ali ne protiv entiteta, kako su to prenijeli neki sarajevski mediji, koji su pogrešno preveli ono što je Eskobar rekao.

Naime, engleska riječ entitet se odnosi na pravno lice pa je prava Eskobarova rečenica glasila da će sankcije biti korištene protiv individua i pravnih lica u RS, a ne protiv Republike Srpske. Takođe, na nekoliko mjesta Eskobar je napomenuo da će sankcije biti korištene zbog korupcije, na šta je Vilijam Kiting, predsjedavajući Pododbora, predložio da se one koriste i za druge vrste opstrukcija.

Upitan kako će SAD odgovoriti na pokušaje kreiranja institucija na nivou RS i ukidanje institucija na nivou BiH, Eskobar je napomenuo da je Stejt department u BiH poslao četiri visokorangirana službenika koji na ovom pitanju rade 24 časa dnevno, i da su u toku konsultacije s evropskim partnerima.

“Jednostrano povlačenje iz centralnih institucija je opasno i nemarno. Radimo s našim evropskim partnerima, NATO-om, EUFOR-om i OHR-om da se to ne desi. U novembru dolazim u BiH i lično ću poslati tu poruku”, rekao je Eskobar.

Napomene radi, iz konteksta razgovora je jasno da se ovo ne odnosi na povlačenje iz rada državnih institucija srpskih predstavnika zbog Inckovog zakona, već na povlačenje saglasnosti na rad bh. institucija, poput Agencije za lijekove BiH, koja je i spomenuta tokom saslušanja, i drugih institucija.