Evropski zakoni “na provjeri”: Poslanici sutra hitno zasjedaju u Sarajevu
15.01.2025. | 14:11Prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, koji su duže vrijeme predmet usaglašavanja u BiH, mahom zbog prostora za prenos nadležnosti, jedine su tačke na dnevnom redu hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH koja je zakazana za sutra.
Savjet ministara BiH je, naime, 17. decembra jednoglasno usvojio prijedlog zakona o graničnoj kontroli koji bi, u parlamentarnoj proceduri, trebalo da bude razmatran po hitnom postupku. Istog dana utvrđen je i prijedlog u vezi sa zaštitom ličnih podataka, a plan je da taj akt bude razmatran po skraćenoj proceduri.
Podrškom zakonima su, kako je saopšteno poslije te hitne sjednice Savjeta, preduzeti relevantni koraci neophodni za dobijanje datuma za otvaranje pregovora BiH s EU. Međutim, kako je tokom procesa dolaska do predloženog teksta zakona bilo mnogo otvorenih pitanja nedoumice nisu otklonjene ni usvajanjem u Savjetu ministara.
Iako su za glasali i ministri koji dolaze iz Republike Srpske, u opoziciji, ponajviše u SDS-u, bilo je određenih dilema te su nakon sjednice Glavnog odbora stranke zatražili da se o ovom pitanju izjasne i republički organi.
Narodna skupština Republike Srpske je nakon toga, 25. decembra 2024, na posebnoj sjednici, a nakon poslaničke rasprave tokom koje je prvi čovjek MUP-a Srpske Siniša Karan ustvrdio da zakoni u sadašnjim verzijama ne prenose nadležnosti sa RS na BiH, usvojila zaključak u vezi sa zauzimanjem stava povodom prijedloga zakona o graničnoj kontroli BiH i prijedloga zakona o zaštiti ličnih podataka BiH.
Zaključkom je zadužen Zakonodavni odbor Narodne skupštine Republike Srpske da „pripremi amandmane na prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka BiH i izjašnjenje o Prijedlogu zakona o graničnoj kontroli BiH te iste dostavi srpskim predstavnicima u Parlamentarnoj skupštini BiH“.
Predsjedavajući Zakonodavnog odbora u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mladen Ilić kaže da je odbor 30. decembra prošle godine, u skladu sa zaključkom Skupštine, razmatrao zaduženje i jednoglasno odreagovao.
– Kroz Vladu Srpske, odnosno resor unutrašnjih poslova, smo zahtijevali da se u saradnji sa našim predstavnicima vlasti na nivou BiH očituju o pitanju amandmana. SDS je imao amandmane, kao Odbor smo ih uvažili i proslijedili te zadužili Vladu da u koordinaciji sa predstavnicima Srpske u Sarajevu da donese najbolje rješenje. Na taj način oni su preuzeli taj drugi dio posla, a Odbor je u suštini uradio ono za šta je bio i zadužen – rekao je Ilić (SNSD) za „Glas“.
Sa poslanikom SDS-a i članom odbora Milanom Kasapovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt, a poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Mladen Bosić za „Glas“ je rekao da nema informacija da je nekih kakvih razgovora bilo na ovu temu, ali i dodao da je izvjesno da je SNSD, pristankom na održavanje hitne sjednice, ponovo pogazio zaključke Narodne skupštine.
Poslovnik Predstavničkog doma propisuje da predlagač može tražiti da se prijedlog zakona razmatra po skraćenom postupku, uz obavezu da pisano obrazloži razloge koji opravdavaju skraćivanje postupka te se u tom slučaju rokovi iz redovnog zakonodavnog postupka skraćuju na pola.
Kada je u pitanju hitni postupak, amandmani se mogu podnijeti u pisanoj formi do okončanja rasprave i to ako se odnose na „ispravljanje očiglednih normativno-tehničkih i štamparskih grešaka u tekstu“. Ako Predstavnički dom, ipak, ne prihvati zahtjev predlagača za razmatranje prijedloga zakona po hitnom postupku, odlučuje da li će zakon kroz skraćenu ili redovnu proceduru.
Odlučivanje
Narodni poslanici su, naime, na posljednjoj posebnoj sjednici krajem 2024. godine usvojili još jedan zaključak. Njime je, na prijedlog vladajuće većine, obavezana Vlada Srpske da u roku od 30 dana uputi u proceduru zakon kojim bi bila uređena procedura razmatranja pitanja o kojima odlučuje Parlamentarna skupština BiH.
