Iz CIK-a jasno poručili: Postupićemo po ovlaštenjima koja nam je dao Šmit

04.08.2022. | 19:40

Izmjene Izbornog zakona BiH, koje je prošle sedmice nametnuo Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, a kojima su predviđene oštrije sankcije za zloupotrebu državnih resursa, stupile su juče na snagu, potvrđeno je u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Kako je potvrdila Maksida Pirić, portparolka CIK-a, u Šmitovoj odluci je navedeno da će zakon stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja.

“To znači da je danas (četvrtak) na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Samim stupanjem na snagu zakona CIK BiH će postupati u skladu sa svojim ovlaštenjima, što je njena zakonska obaveza”, rekla je Pirićeva za “Nezavisne“.

Najvažnije izmjene odnose se na tri ključne oblasti, od kojih se jedna odnosi na mogućnost izbacivanja kandidata ili liste iz izbornog procesa u slučaju grubih kršenja izbornih pravila od trenutka zvaničnog početka kampanje. Kršenja se odnose na zloupotrebu javnih resursa, što podrazumijeva da predstavnik izvršne vlasti ne smije tokom kampanje da koristi resurse koje ima na raspolaganju za obavljanje dužnosti, poput službenih automobila ili helikoptera, službenog osoblja ili budžetskih sredstava za reprezentaciju, okupljanja, proslave ili druge službene potrebe.

Željko Bakalar, član CIK-a, je prije nekoliko dana izjavio da mu nije jasno zašto su ovom odredbom obuhvaćeni predstavnici izvršne vlasti, a ne predstavnici zakonodavne vlasti, odnosno poslanici u parlamentima.

“Sigurno će se u javnosti postavljati pitanja zašto postupamo prema nekim dužnosnicima, a ne prema drugima, ali izmjena zakona je takva”, rekao je Bakalar.

Osim toga, Bakalar je u emisiji N1 televizije rekao da nije dobro da se ovakve izmjene donose nakon što su izbori raspisani, ali da su Šmitove odrebe sprovodive.

Što se tiče novčanih kazni, one su utrostručene i mogu doseći do 30.000 maraka, ali najoštrija sankcija je mogućnost izbacivanja kandidata s liste, o čemu će odlučivati CIK po prijavi ili po službenoj dužnosti.

Ono što je, prema njeegovom mišljenju, dobro je to što je precizno definisano šta su javni resursi, govor mržnje i druge oblasti koje ranije nisu bile jasno definisane.

Irena Hadžiabdić, članica CIK BiH, izjavila je Srni da je CIK dobio mehanizam za zaštitu integriteta izbora. Prema njenim riječima, sada su u Izborni zakon ugrađeni mehanizmi koji mogu zaustaviti manipulacije i obezbijediti fer izbornu utakmicu.

Prema njenim riječima, Šmit je intervenisao i na poglavlju dva, čime se pomaže efikasnost i onemogućava blokada kod imenovanja izborne administracije.

Hadžiabdićeva je istakla da je najveći broj intervencija donesen u poglavlju sedam.

U vezi s poglavljem koje se odnosi na izbornu kampanju, Hadžiabdićeva je rekla da je tu jako dobro razrađena zloupotreba javnih sredstava.

“Novina je da se kod povreda koje čine članovi biračkih odbora može kazniti politički subjekat u ime kojeg je imenovan član biračkog odbora novčanom kaznom koja može ići i do 10.000 maraka. Što se tiče sankcija za političke subjekte, one su ranije maksimalno iznosile 10.000, a sada su 30.000 maraka pa se to isto odnosi ne samo na zloupotrebu sredstava, nego i na druga kršenja koja politička stranka može počiniti u kampanji”, pojasnila je Hadžiabdićeva.

Ona je dodala da će prekršajni postupci koje je CIK počeo prije stupanja na snagu izmjena Izbornog zakona biti okončani u skladu s odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja prekršaja, odnosno na osnovu zakona i prekršajnih kazni i kaznenih odredaba koje su važile do danas.