Izborni monitoring u BiH: Dijelili šakom i kapom pa stigli do cifre 53 miliona maraka

06.09.2024. | 09:17

Pedeset tri miliona konvertibilnih maraka.

To je okvirna cifra koja je iz budžeta opština, gradova, kantona i entiteta u BiH isplaćena različitim kategorijama stanovništva, što kroz novčanu ili nenovčanu pomoć u periodu od 5. jula do 5. septembra ove godine.

Ovo su podaci do kojih je kroz izborni monitoring u BiH došao Transparency International, iz kojeg tvrde da su podijeljeni milioni rezultat čiste zloupotrebe javnih resursa od strane nadležnih, koji su na ovaj način pokušali da obezbijede glasove na predstojećim izborima.

“Za dva mjeseca predizbornog perioda kroz jednokratne davanja penzionerima i drugim kategorijama najčešće od 50, 100 ili 200 KM, svi nivoi vlasti podijelili su oko 53 miliona KM, prema podacima TI BiH”, navode iz ove organizacije, pišu Nezavisne.

Tvrde da se ovdje očigledno radilo o indirektnoj kupovini glasova kroz isplatu jednokratne pomoći, a to je, podsjećaju, prvi put zabranjeno Izbornim zakonom BiH. No, njihovi podaci, kako ističu, do sada nisu zainteresovali Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH, koja i dalje ne kažnjava ove zloupotrebe.

“Od raspisivanja izbora CIK je od TI BiH i drugih subjekata zaprimio ukupno 70 prijava za zloupotrebu javnih resursa, od kojih dobar dio još nije riješen, a po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan. Iz ove zabrane izuzete su samo redovne budžetske subvencije, ali je CIK zauzeo stav da su sve subvencije redovne ako se ‘isplaćuju iz stavki planiranih budžetom’, tako da je teško očekivati da će bilo ko biti sankcionisan ako se ova praksa nastavi”, naglašavaju iz TI u BiH.

Zbog svega je TI BiH još u julu zatražio autentično tumačenje Izbornog zakona BiH od OHR-a, ali su dobili odgovor da to spada u nadležnost CIK-a, što, kako ističu iz TI, nije dobro, jer je OHR upravo taj koji je i nametnuo ove izmjene.

Kada su “Nezavisne novine” obrađivale ovu temu, naveli smo slučajeve za koje iz TI tvrde da se radilo u zloupotrebama javnih resursa. Sada je ta lista dopunjena.

“Najnoviji primjeri odnose se na jednokratnu pomoć penzionerima u Tuzlanskom kantonu i Bratuncu od 100 KM, učenicima u Foči, Ljubuškom, Ugljeviku, kao i na podjelu ‘kartica prijateljstva’ za penzionere i besplatnih placeva za mlade od strane gradonačelnika Banjaluke. Treba istaći i da je Vlada FBiH najavila rebalans budžeta u jeku izborne kampanje i jednokratnu pomoć svim penzionerima od 100 i 200 KM, što je već viđeno pred opšte izbore 2022. godine”, ističu iz TI u BiH.

A tu nije kraj. TI BiH je objavio i interaktivnu mapu gdje je locirao 593 primjera predizbornih radova koji su počeli ili otvoreni u protekla dva mjeseca, čija vrijednost, tvrde, iznosi 569 miliona KM. Pored toga, kažu da je nastavljena praksa funkcionerske kampanje, a u protekla dva mjeseca ispratili su 350 događaja u organizaciji javnih institucija, kojima su u 75 odsto slučajeva prisustvovali izborni kandidati. Bilo je i zloupotrebe djece u političke svrhe.

Na ove tvrdnje iz CIK BiH opet odgovaraju da se svaki slučaj provjerava, te da oni ne mogu usko tumačiti odredbu koja se tiče redovnih budžetskih subvencija.

“Preuskim tumačenjem mi bismo onemogućili normalno funkcionisanje organa vlasti i onemogućili bismo isplatu bilo kakve pomoći kategorijama stanovništva jer su one isplaćivane iz budžeta. Ako su one isplaćivane i u neizbornoj godini i po zahtjevu određenih korisnika, onda mi ne možemo to tretirati kao kupovinu birača, kao što sada neki smatraju. Osim toga, to što se isplaćuje, za neke vrste isplata odluku uopšte ne donosi načelnik nego skupština opštine. Takvo je bilo finansiranje maturskih večeri i tako je bilo širom BiH. Ispada da bismo mi sada sve stranke u općinskim vijećima morali sankcionisati jer su donijeti tu odluku. Ma nemojte molim vas”, poručila je za “Nezavisne” Irena Hadžiabdić, predsjednik CIK BiH.

Ovakav odgovor neprihvatljiv je za Transparency, a pojašnjavaju i zašto.

“Dovoljno će biti da se u izjašnjenju CIK-u funkcioner pozove na bilo koju stavku budžeta, recimo budžetsku rezervu ili više budžetskih stavki koje imaju širu namjenu i prijava će biti odbačena. Iz prakse znamo da funkcioner, čak i ako nema na toj stavci dovoljno sredstava za tu namjenu, može stvoriti deficit ili može to pokriti kroz rebalans, revizija će to konstatovati, ali se ništa dalje neće desiti. Jednostavno, takvim pristupom gubi se smisao ove odredbe”, ističe Srđan Traljić iz TI.

Vehid Šehić iz Koalicije za poštene i slobodne izbore “Pod lupom” smatra da bi zloupotrebe javnih resursa mogle da se provjere tako da se uporede budžeti i izdvajanja iz 2023, koja je bila neizborna, te 2024, koja je izborna.

“Onda bismo mogli vidjeli da li postoje tzv. izvorni budžeti, gdje su oni ili nisu unaprijed predvidjeli sporna sredstva. Slažem se da život ne može stati, kako kaže CIK, ali se ne mogu sredstva lako ni dijeliti, jer u principu, to su naši novci, a ne novci onih koji su na vlasti”, poručio je Šehić za “Nezavisne novine”.