Izborni plijen ne može da stigne do juga: Hercegovina bez ministra i u ovoj Vladi Srpske

30.01.2023. | 12:12

Na prste jedne ruke mogli bi se nabrojati Hercegovci koji su u prethodnih dvadesetak godina bili ministri u Vladi Republike Srpske.

A drugi put uzastopno ova regija u Srpskoj nije dobila nijedan resor, a obje Vlade, onu iz 2018. te novu iz 2022. godine, birao je Radovan Višković.

Posljednji put kada je na Trgu Republike sjedio ministar iz jugoistočnog dijela Republike Srpske bilo je 2014. godine, a tada je resor porodice, omladine i sporta povjeren Fočanki Jasmini Davidović iz Socijalističke partije.

Prije nje, ministar iz Hercegovine bio je Radivoje Bratić iz Nevesinja, a vodio je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS od 2006. do 2010. godine.

Da li se radi o povjerenju u stručnost kadrova, ili činjenici da je ovaj dio Srpske stotinama kilometara daleko od Banjaluke, pa izborni plijen ne može da stigne do juga, pitanja su koja se različito tumače od strane vlasti i opozicije, prenose Nezavisne.

Ilija Tamindžija, poslanik SNSD-a u NS RS, koji inače dolazi iz Nevesinja, smatra da je u ovom slučaju na djelu populizam.

“Populistička priča je ona koju narod voli da čuje. Narod voli reći da je nenormalno da nema iz Hercegovine, ali ovdje se mora sagledati realna priča. Naš odnos sa Vladom je bio dosta korektan, a imam običaj da kažem da su i predsjednik Vlade i ministar finansija, koji su jako blagonaklono gledali na sve projekte u Hercegovini, bili iskreni Hercegovci ako ćemo gledati sa te strane”, poručuje Tamindžija.

On kaže da je tačno da bi Hercegovci bili zadovoljni kad bi neko iz ove regije došao u Vladu, ali da je manje bitna činjenica odakle ministri dolaze.

“Ako budu radili svoj posao, manje je bitno odakle su. Naravno da građani shvataju da neko ko dolazi iz naše regije ima veći osjećaj, ali ako nema resor koji može da pomogne toj regiji, kao što je ovdje, recimo, energetika, te trgovina i turizam i možda porodica, omladina i sport, pitanje je šta vi možete da doprinesete van tih resora regiji više nego neki ministar koji je iz Prijedora, Doboja”, smatra Tamindžija.

Što se tiče ministarske fotelje, socijalista Ognjen Kuljić smatra da bi jedan resor mnogo značio tom kraju, ali da je problem taj što je mnogo stranaka u vlasti, pa se moraju zadovoljiti koalicione želje.

“Podsjetiću vas da je Socijalistička partija 2014. godine iz istočnog dijela predložila gospođu Davidović kao ministra. Imamo sigurno kadrove koji bi bili dobri ministri, ali opet ponavljam, sve to zavisi od koalicione i nacionalne raspodjele. Kao lokalpatriota, kažem da bi bilo poželjno da imamo predstavnika, bez obzira na to iz koje partije dolazio”, kaže Kuljić, koji takođe predstavlja Nevesinje u NS RS.

Gačanin Maksim Skoko, inače poslanik SPS u parlamentu Srpske, kaže da bi za odnose unutar Republike bilo najbolje da svaka od devet izbornih jedinica ima bar po jednog ministra.

“Prihvatam da Banjaluka kao najveća regija ima tri ministarstva, ali bi bilo korektno da svaka izborna jedinica da po jednog ministra, pa da se ostatak namiri iz najvećih regija”, navodi Skoko.

Sa druge strane, poslanici koji dolaze iz opozicije ističu da je sramno što Hercegovina nema svog predstavnika u Vladi RS.

“Mi smo zadnja rupa na svirali. Imamo tu nesreću da donosimo najmanje glasova, pa samim tim i u raspodjeli kolača ne dobijemo ništa”, poručuje Đorđe Vučinić, poslanik pokreta “Za pravdu i red”.

Ali, ovaj Trebinjac kaže i da premijer Srpske od ponuđenog kadra iz vladajuće koalicije ne bi imao koga da izabere za ministra.

“Onda bismo imali bojazan da bi SNSD mogao predložiti Iliju Tamindžiju, NPS Jovicu Vlatkovića, SP Slobodana Čomića, ili ne daj bože NDP Bojana Šapurića, pa je bolje da Hercegovina nema ministra”, naglašava Vučinić.

Poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga navodi da bi bar zbog istorijskog značaja Hercegovina morala da ima najmanje jedan resor u izvršnoj vlasti.

“Mi nemamo ministra zbog podaničkog odnosa ljudi koji su u vlasti, a dolaze iz Hercegovine, jer se oni zadovoljavaju ličnim ambicijama i neće da traže ništa za svoje gradove i regiju iz koje dolaze. Pogledajte samo kakvi su nam putevi. Šumska bogatstva, te najveća proizvodnja električne energije dolaze iz ove regije, a šta imamo. Nije ni čudo što se ljudi iseljavaju”, rekao je Bodiroga, koji dolazi iz Foče.