“Jedva čekam da joj vidimo leđa”: Nešić o nastavku skandaloznog ponašanja ministarke Turković

05.08.2021. | 17:37

Član Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma parlamenta BiH Nenad Nešić ocijenio je da je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković “ekstrem” i da je njeno neovlašteno djelovanje u Teheranu nastavak njenog skandaloznog ponašanja.

Ne znam da li se Turkovićeva može nazvati ministrom inostranih poslova. Riječ je o ekstremu. I prije smo ukazivali na njen loš rad i tražili njenu smjenu – rekao je Nešić Srni.

Bez obzira koliko je BiH nefunkcionalna, kaže Nešić, najveća greška srpskih poslanika u parlamentu BiH je što su došli u poziciju da glasaju za njeno imenovanje na poziciju ministra inostranih poslova u Savjetu ministara.

“Nadam se da nam se ovakva greška kao što je slučaj sa ministrom Turković nikada više neće ponoviti. Mi sebe ne možemo abolirati od odgovornosti”, rekao je Nešić.

Kada je riječ o diplomatskim gafovima Turkovićeve, Nešić smatra da je to samo nastavak njenog skandaloznog ponašanja.

“Mogu samo da kažem da jedva čekam da joj istekne mandat i da joj vidimo leđa”, dodao je Nešić.

Turkovićeva je razgovarala u Teheranu sa novoizabranim predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem, koga mnogi Iranci i aktivisti za ljudska prava dovode u vezu sa masovnim pogubljenjem političkih zatvorenika 80-tih godina.

Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika ogradio se od neovlašćenog djelovanja Turkovićeve u Teheranu.

Savjetnik za spoljnu politiku srpskog člana Predsjedništva Ana Trišić rekla je Srni da Turkovićeva kao ministar ima generalno ovlašćenje da održava kontakt sa svim državama sa kojima BiH ima diplomatske odnose, uključujući Iran, ali je morala da vodi računa o delikatnosti situacije.

Konzervativni klerik Ibrahim Raisi, bivši šef iranskog pravosuđa, izabran je u junu za novog predsjednika Irana.

Smatra se odgovornim za smaknuće vješanjem najmanje 3.000 ljudi. Amnesti internešenel traži da se protiv njega pokrene istraga za zločine protiv čovječnosti i za grubu povredu ljudskih prava.