Kalinić o visokim predstavnicima: U kontinuitetu ruše dejtonsku BiH

26.11.2020. | 09:41

Savjetnik srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Dragan Kalinić izjavio je Srni da su visoki predstavnici, a prije svih Volfgang Petrič, Pedi Ešdaun i Valentin Incko, u kontinuitetu razarali “slovo izvornog Dejtona” i svojim intervencionizmom u vidu tobožnjeg “duha Dejtona” zapravo rušili i ruše dejtonsku BiH.

“Da je BiH iole normalna zemlja, ovih dana kada se obilježava 25 godina od potpisivanja Dejtosnkog mirovnog sporazuma trebalo bi da slavimo dva njegova značajna dostignuća – uspostavljen je mir i stvorena je nova dejtonska BiH kao zajednica tri konstitutivna naroda i dva entiteta, umjesto nekadašnje SR BiH, koja je bila jedan od generatora tragičnog ratnog sukoba. Umjesto da ove vrijednosti afirmišemo, mi smo prinuđeni da se svih proteklih godina bavimo nelegalnom praksom OHR i visokih predstavnika”, istakao je Kalinić.

On je konstatovao da su visoki predstavnici uzrok i posljedica svih postdejtonskih nevolja – ugrožavanja institucija i elementarnih građanskih prava u BiH, a tome se posljednjih godina pridružio i sporni Ustavni sud donoseći niz politički instrumentalizovanih odluka.

“Stoga, sasvim je jasno da uzročnici krize u BiH nisu ni Milorad Dodik ni Dragan Čović”, rekao je Kalinić, dodavši da se prije dva dana prvi put desilo da se na najvišem svjetskom diplomatskom forumu, u Savjetu bezjednosti UN, razotkrije stvarna uloga i politička pozadina višegodišnje prakse OHR-a i Ustavnog suda BiH.

“Nije nas ni iznenadila, a ponajmanje uplašila reakcija na Dodikov nastup već davno pretplaćenih međunarodnih zaštitnika OHR-a. Tome su se zdušno pridružili domaći SDS dušebrižnici, ali i već dobro poznati `zlatni ljiljan` Željko Komšić, lamentirajući nad, kako kaže, `nedostatkom diplomatskog takta` i `državničkog stila`. Ali, Dodikov nastup, za takve bolno direktan jer je saopštena ružna istina, imao je efekta baš zato što je bio rukovođen onom narodnom `ljuta trava na ljutu ranu`. U tome je, koliko god zvučalo paradoksalno, bio više državnički a manje politikantski”, ocijenio je Kalinić.

On je upitao kako Komšić može da ima bilo kakav moralni kredibilitet da kritikuje kada svi znaju da ga zvanična Hrvatska proglašava personom non grata, što je već odavno u hrvatskim kantonima u BiH.

“A kakve su tek moralne vertikale pojedini zvaničnici sadašnjeg SDS-a koji, takođe, ostrašćeno kritikuju Milorada Dodika zbog njegovog nastupa pred Savjetom bezbjednosti UN kada se zna kakve je sve inkvizicije OHR sproveo nad njihovim istaknutim liderima i kako je na sve načine devastirao njihovo istorijsko djelo – Republiku Srpsku”, podsjetio je Kalinić.

On je ukazao da je bio krajnji čas da se kaže dosta OHR-u nakon ko zna kojeg po redu pristrasnog izvještaja i namjernog ignorisanja realnosti u kojoj je BiH.

“Zahvaljujući obraćanju Miloradu Dodika, u Savjetu bezbjednosti prvi put se konačno jasno čulo da su i Srbi, ali ništa manje i Hrvati nezadovoljni odnosima unutar BiH i da su glavni krivci OHR i Ustavni sud BiH jer u kontinuitetu uzurpiraju Ustav BiH. Zajednička deklaracija političkih autoriteta Srba i Hrvata, koja je najavljena, vjerujem da će o tome više govoriti”, rekao je Kalinić.

Prema njegovim riječima, adekvatnog odgovora Incku neće biti bez narodnog odgovora, a to, između ostalog, može omogućiti i peticija u kojoj će se zahtijevati odlazak OHR-a i Incka, kao i stranaca iz Ustavnog suda BiH.

“Pri tome, nevažno je da li će peticiju, koja bi sa desetinama hiljada potpisa bila svojevrsni plebiscit, organizovati neka nevladina organizacija ili Narodna skupština Srpske. Tako bi se najbolje vidjelo ko je glavni remetilački faktor u BiH, ko izaziva njenu nestabilnost i gubitak perspektive. Može se očekivati da će se u cijeloj ovoj kampanji, koja se ne slučajno odvija pred predstojeću sjednicu Savjeta za sprovođenje mira, a koji je, takođe, uspostavljen mimo Ustava, oglasiti i Srbija i Hrvatska koje su potpisnici i granati Dejtonskog mirovnog sporazuma decembra 1995. godine u Parizu”, rekao je Kalinić.

On je pojasnio da nije potrebno da ove države bilo koga personalno štite, ali bi povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma bila sasvim dovoljno da traže zaštitu onoga što je njegova izvorna suština