Karan o inicijativi Željka Komšića: Težak udar na Ustav BiH

31.05.2022. | 11:55

Inicijativa člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti više odredaba ustava Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ u vezi sa principima zaštite vitalnog interesa, težak je udar na Ustav BiH i dejtonsku strukturu zemlje, u otvorenom nastojanju centralizacije i stvaranja unitarne BiH, izjavio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Karan je rekao Srni da je u svemu vidljiva i želja Komšića da, uoči izbora, pridobije simpatije bošnjačkog biračkog tijela, ali i upozorio da bi njegova inicijativa potpuno srušila princip konstitutivnosti tri naroda, na kojim je izgrađena dejtonska BiH.

On smatra da ovom inicijativom Komšić ruši Dejtonski mirovni sporazum, kao i ustav državne zajednice čiji je član Predsjedništva.

“Riječ je o neskrivenoj težnji stvaranja centralističke i unitarističke države, kao i o oduzimanju ustavnih, suverenih etničkih i rodnih vrijednosti, kao i teritorijalne odrednice konstiutitivnim i državotvornim narodima, i to tražeći svoju potvrdu u Ustavnom sudu BiH, čiji je jedini zadatak da, štiteći Ustav BiH to spriječi”, naveo je Karan.

On je upozorio da je upravo izbor Komšića pretežno bošnjačkim glasovima živ primjer kako bi to izgledalo u praksi.

“NJegov izbor je dobar primjer takve navodne multikulturalnosti, odnosno primjer ukidanja konstitutivnosti jednog naroda i stvaranje nacionalne manjine”, naveo je Karan.

Karan je istakao i da ova inicijativa, zapravo, predstavlja kontinuitet takvih pokušaja, kroz više apelacija iz prošlosti, a koje imaju identičan cilj.

On je podsjetio da su u ranijim godinama na sličnom fonu bile i apelacije Svetozara Pudarića, Derve Sejdića i Jakoba Fincija, te Ilijaza Pilava.

Karan je, međutim, ukazao da je, nasuprot argumenata iz ovih apelacija i posljedičnih odluka Evropskog suda za ljudska prava, dejtonska BiH, uključujući i instituciju Predsjedništva BiH, nastala kao rezultat kompromisa, ravnoteže, kao i sprečavanja prevlasti bilo kojeg naroda u procesu donošenja odluka.

“Kada je riječ o njihovom učešću u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, važno je reći da Dom naroda predstavlja i entitete i konstitutivne narode. S obzirom na to da su oba doma Parlamentarne skupštine ravnopravna, svi navedeni imaju nesmetano mogućnost da postanu članovi Predstavničkog doma, u kojem članstvo ne zavisi od njihove etničke pripadnosti”, rekao je Karan.

Prema njegovim riječima, Dom naroda je dom veta u kojem članovi svojim osnovnim zadatkom smatraju zaštitu interesa sopstvenog naroda.

Karan je ukazao da je ovo prilika i da se podsjeti na izdvojena mišljenja tadašnjih sudija Evropskog suda za ljudska prava /Bonel, Mijović, Hajiev/, koji u osnovi jasno ocjenjuju da je Dejtonski mirovni sporazum postignut sa ciljem stvaranja institucionalnog sistema kontrole i balansiranja između tri zaraćene etničke grupe, koja je ugasila požar pakla koji je predstavljala BiH.

On je napomenuo da to možda i nije bila najbolja konstrukcija, ali je bila jedina koja je natjerala suparničke strane da oružje zamijene dijalogom.

“U tom kontekstu sudije, koje su izdvojile svoja mišljenja, pitaju se `jesu li prava aplikanata da se kandiduju na izborima tako neograničena i primoravajuća da ponište mir, sigurnost i javni red uveden za cijelu naciju – uključujući i njih same`. Da li se i Komšić zapitao o tome kad je podnio ovu inicijativu kojom želi da sruši ključne dejtonske principe funkcionisanja BiH”, napomenuo je Karan.

Komšić je Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti niza odredaba Ustava FBiH i Ustava Republike Srpske, potvrđeno je iz njegovog kabineta.

“Zahtjevom se od Ustavnog suda BiH traži da proglasi neustavnim odredbe koje isključivo konstituentnim narodima daju mogućnost da u okviru Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda Republike Srpske, kao vitalni interes proglase sve što žele i na taj način blokiraju sve zakonodavne postupke”, naveli su iz Komšićevog kabineta.