Karan o izjavama ambasadora SAD u BiH: Pokušaj prevare iz slatkorječivosti “zapadnog manira”

20.08.2020. | 08:54

Generalni sekretar Vlade Republike Srpske Siniša Karan ocijenio je da izjava ambasadora SAD u BiH Erika Nelsona – da treba reformisati Dejtonski sporazum i Ustav BiH, predstavlja slatkorječivost “zapadnog manira”, iza koje stoji ponovni pokušaj prevare.

Karan smatra da je cilj toga s jedne strane legitimizacija neustavnih, nelegitimnih i nelegalnih izmjena Ustava BiH posljednjih 25 godina, a s druge strane dalje urušavanje postojećih ustavnih odnosa i nadležnosti entiteta, posebno Republike Srpske, te jačanja zajedničkog nivoa.

“Neke postavke da je ustavnim promjenama potrebno od idealnog stvoriti realan ambijent nisu ništa drugo nego dobro sročena varka: upravo sadašnji ustavni okvir jeste realnost, realnog društva i društvenih odnosa“, naveo je Karan u autorskom tekstu za Glas Srpske. Karan je podsjetio da se demokratizacija BiH pokazala kao izuzetno težak zadatak, s obzirom na to da su ga pratili balasti kompleksnih postkonfliktnih teškoća, kao i duboke istorijske razlike.

“BiH sa svim svojim poteškoćama stvorenim na osnovu vjerskih, nacionalnih i istorijskih razlika mora ostvariti pravilnu ravnotežu demokratske zaštite individualnih prava i sloboda i s druge strane prava entiteta i konstitutivnih naroda“, smatra Karan.

On je naveo da zbog toga, ustavna struktura, u slučaju eventualnih ustavnih promjena, treba da zadrži osnovne karakteristike zaštite konstitutivnih naroda i građana kao osnove bića zajedničke zajednice, što bi bilo od veće koristi za budućnost BiH od bilo kakvih velikih nerealnih, podarenih “demokratskih” rješenja, posebno zapadnog tipa, kakav je ovaj.

Prema Karanovim riječima, faktička promjena Ustava u pravcu njegove primjene koja je na sceni od njegovog nastanka, prilagođavanja i stvaranja realne federacije u sukobu je sa realnim društvenim odnosima na kojima počiva, što uzrokuje nedostatak naknadne legitimacije od naroda i građana koji žive u BiH.

“Rezultat je s jedne strane buđenja nacionalne svijesti (o ugroženosti) i s druge strane, nametanja ‘legitimiteta’ od predstavnika ‘međunarodne zajednice’ i visokog predstavnika koji imaju ovlaštenje da daju tumačenje neodređenosti Ustava, a uz prepoznatljivu generalizaciju (globalističko-denacionalnog pristupa)“, istakao je Karan. On je dodao da se Ustav BiH faktički mijenjao i samim tumačenjem ustavnih normi, čak i od Ustavnog suda BiH.

Legitimna politička reakcija protivnika ovakvog ponašanja, navodi Karan, manifestovala se “traženjem” elemenata konfederalizma ili klasičnog federalizma, posebno u stavu da su entiteti, u stvari, dvije države sa ograničenim suverenitetom, koje imaju dva različita politička, pravna i ekonomska sistema, unutrašnju suverenost, granice, teritorijalni integritet, vojsku, policiju i druge institucije koje imaju sve samostalne i suverene nacije – države u svijetu.

“Konfederalne elemente dodatno pojačava činjenica da je BiH kao nova država osnovana na međunarodnom pravu, a ne na državnom, iz čega se opet da zaključiti da je takva državna tvorevina netipična federacija, čak konfederacija ili unija, odnosno zajednica država”, naglasio je Karan. Karan je dodao da se tako može reći da su unutrašnje političke konfrontacije proteklih godina u svjetlu “borbe” unitarnih i konfederalnih pretenzija, što i nije specifičnost samo BiH, dok način na koji se ti procesi odvijaju, vremenski protok i neizvjesna budućnost jesu specifikum.

Karan tvrdi da ustavom koji je u prvom redu vodio računa o proteklim konfliktima i rezultatima tih konflikata, a manje za cilj imao potpuno sprovođenje standarda koji važe kod izgradnje demokratske pravne države, niko nije zadovoljan, ali da ne treba zaboraviti da se država ne gradi čistim mijenjanjem ustava, već njegovom promjenom i aktivnim radom institucija.

“U proteklom periodu u nedostatku zajedničkog stava su pod pritiskom predstavnika međunarodne zajednice izvršene određene neustavne izmjene i dopune dejtonskog ustavnog uređenja BiH, ali se i danas može reći da unutar BiH ne postoji jasna politička volja i saglasnost za donošenje novog ustava, kao demokratske volje naroda i građana”, naveo je Karan.

Karan smatra da je povod ovog javnog nastupa “kukavičije jaje” u svjetlu EU integracija. Republika Srpska, istakao je Karan, kontinuirano naglašava i pokazuje svoju čvrstu opredijeljenost za evropske integracije i Dejtonski sporazum i uvjerena je da u tome nema kontradikcije.

“Isto tako, ni ulazak u evropske integracije ne može i ne smije biti povod da se ide na ustavna rješenja koja su suprotna biću države, koja bi narušila unutrašnji balans zasnovan na etno-entitetskom osnovu, kolektivnim pravima i ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana“, poručio je Karan.