Kesić nema dilemu: Angažovati liderske pi-ar agencije da lobiraju za srpske interese
04.01.2021. | 08:59Analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić rekao je da je za promociju srpskih stavova i istine u SAD neophodno angažovati specijalizovane kuće za lobiranje, odnosno isključivo pi-ar agencije koje su lideri u ovom poslu, te da je sada potrebno uskladiti stavove Beograda, Banjaluke i dijaspore o srpskim interesima.
“Sada je najvažnije uskladiti stavove Beograda, Banjaluke i dijaspore o interesima koje bi trebalo zastupati i unajmiti agenciju koja će djelovati sinhronizovano sa dijasporom i našim diplomatskim predstavnicima”, rekao je Kesić, povodom pojačanih aktivnosti bošnjačkih i albanskih lobista u SAD. On podsjeća da posljednjih nedjelja albanski i bošnjački aktivisti u SAD uspijevaju da organizuju različita dešavanja, jer se dio kongresa još devedesetih godina prošlog vijeka vezao za njih.
“Zahvaljujući toj prednosti mogu da ostvare neke simboličke pobede, poput usvajanja određenih rezolucija”, dodao je Kesić. On kaže da će se u novom sazivu Kongresa Srpskom kokusu najvjerovatnije pridružiti nekoliko novih kongresmena, koji imaju sklonost ka srpskoj zajednici.
“Srpska zajednica se dobro pozicionirala nakon izbora u SAD. Uvažavali su je i republikanci i demokrate, pa je dokazala da može da bude ozbiljan politički faktor na izborima”, rekao je Kesić za Politiku. On je napomenuo da, međutim, neko može biti član i srpskog i albanskog kokusa, što mu tom kongresmenu “vezuje ruke” za neko djelovanje, pa je u tom slučaju najvažnije da vlade matičnih zemalja usklade djelovanje sa zajednicom u SAD. Kesić ističe da je srpska zajednica u SAD intenzivno tokom prethodne četiri godine radila na poboljšanju saradnje sa Bijelom kućom, u čemu su bilo veoma uspješni, a kao primjer navodi organizovanje izložbe o Jasenovcu.
Direktor beogradskog Centra za evroatlantske studije Jelena Milić smatra da Srbija u Vašingtonu mora djelovati na dnevnom nivou i koristiti sve legalne mehanizme kako bi uticala na donosioce odluka i otvorila pitanja koja su značajna za Srbiju. Ona ističe da bi Srbija već sada trebalo da stupi u kontakt sa članom Odbora za spoljne poslove senatorom Krisom Kunom, jednim od najbližih saradnika izabranog predsjednika DŽozefa Bajdena, i da ga obavijesti da je rezolucija o BiH, koju je taj odbor nedavno usvojio, istorijski netačna, jer za sve zločine nad Bošnjacima krivi Srbiju.
Milićeva ocjenjuje da Srbija treba hitno da reaguje na takve neistine, da stalno ponavlja da za Srebrenicu nije optužena država Srbija, te napominje da su predstavnici samoproglašenog Kosova objavili mnogo više tekstova u relevantnim medijima u SAD od srpskih.
Predrag Rajić iz Centra za društvenu stabilnost smatra da su kopredsjedavajući Srpskog kokusa Stiv Stajvers i njegovi saradnici načinili značajne pomake i da je zahvaljujući njima i dobrim kontaktima predsjednika Srbije Aleksandra vučića, Srbija uspjela da otvori mnoga vrata.