Kojić o presudi Suda BiH: Prestanak rata potpisan u Dejtonu, ali ne i prestanak ubijanja Srba

30.05.2023. | 11:40

Oslobađajuća presuda trojici bivših pripadnika Prvog korpusa takozvane Armije BiH kojima je suđeno za zločine nad Srbima u Hrasnici nastavak je kontinuiranog rada na lažiranju istorije, izjavio je Srni predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić.

Kojić je ocijenio da je Sud BiH rak rana ovog društva, “karcinom koji će izjesti srpsko tijelo do krajnjih granica”.

“Prestanak ratnih dejstava potpisan je u Dejtonu, ali ne i prestanak ubijanja Srba”, ocijenio je Kojić.

Kojić je istakao da je ovo sudstvo sve osim slobodno i nezavisno i da se u to uvjerio tokom prošlonedjeljne posjete Tužilaštvu BiH gdje je, kako kaže, vidio veliki broj vozila stranih organizacija koja na sebi imaju diplomatske tablice.

“Jedan od načina je i sudstvo u ovoj ne mogu reći državi, jer je ovo protektorat stranih ambasada i svjetskih moćnika”, naglasio je Kojić i dodao da je i ova presuda bila očekivana.

On je ukazao na evidento lažiranje istorije, istakavši da je činjenica da su Srbi osuđeni u Sudu BiH na skoro 2.500 godina dok su svi drugi osuđena na jedva nešto više od 450 godina i da to jasno govori čemu ovaj sud služi, te smatra da se takva praksa neće promijeniti.

“To smo shvatili neki dan iz razgovora sa čelnim ljudima Tužilaštva jer je očigledno da kako koji tužilac gubi koji predmet za zločine nad Srbima biva nagrađen na bolje radno mjesto, odnosno za sudiju i to je najbolji dokaz sprege između sudstva i tužilaštva”, ocijenio je Kojić.

Sud BiH danas je prvostepenom presudom oslobodio krivice Senada Gadžu, Zaima Laličića i Sulju Hebiba za ratni zločin protiv srpskog civilnog stanovništva počinjen na području Hrasnice kod Sarajeva. Oni su oslobođeni i nakanade za sudski postupak, a svi troškovi idu na teret BiH.

Ovim bivšim pripadnicima Prvog korpusa takozvane Armije BiH suđeno je za nezakonita zatvaranja, ubistva, mučenja i teška zlostavljanja u Hrasnici od 1992. do 1994. godine.