Komemoracija “80 godina, 80 sudbina”: U Jasenovcu obilježena godišnjica proboja logoraša FOTO

22.04.2025. | 14:34

U Jasenovcu je danas u prisustvu državnog vrha, nacionalnih manjina i antifašista obilježeno 80 godina od proboja zatočenika iz ustaškog koncentracionog logora.

Komemorativni skup pod nazivom “80 godina, 80 sudbina” održan je pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u prisustvu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.

Plenković je rekao novinarima da se ovakvi zločini ne smiju dogoditi da se ne bi ponovili i da mlade treba obrazovati o svemu šta se događalo.

Najavio je da će kao Vlada nastaviti podupirati projekte spomen-područja Jasenovac, prenose hrvatski mediji.

Ministar kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je da se s posebnim pijetetom prisjećaju svih koji su tu stradali od ustaških vlasti, doživjeli užasne progone, ne samo u ovom, već i u svim drugim logorima u Hrvatskoj i široj regiji.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin rekao je da mogu biti zadovoljni jer su tu prisutvni svi koji i treba da budu, od najviše državne vlasti, do predstavnika stradalnika.

Predsjednik Koordinacije jevrejskih opština u Hrvatskoj Ognjen Kraus takođe je istakao da mu je izuzetno drago jer su danas u Jasenovcu bili prisutni svi, predsjednici Republike, Sabor i Vlade.

Nakon što su se okupili ispred zgrade Memorijalnog muzeja, kolonu sjećanja do spomenika Cvijet predvodili su Plenković i Milanović.

Sistem logora Jasenovac bio je stratište za Srbe, Rome i Jevreje, svih uzrasta, polova, životne dobi, socijalnih, obrazovnih i drugih profila, kao i za antifašiste.

Posljednji preživjeli zatočenici ustaškog koncentracionog logora Jasenovac počeli su proboj 22. aprila 1945. godine da bi se spasili iz te “fabrike smrti”, najveće na jugoistoku Evrope.

U proboj je iz logora tog 22. aprila 1945. godine, krenulo oko 600 od 1.073 koliko ih je tada preostalo logoraša u logoru Ciglana u Jasenovcu.

Tog dana, ili prethodne večeri, pošto je postalo nesumnjivo da ih očekuje neizbježna smrt, jedan broj logoraša se odlučuje na proboj. Od 600 koliko je krenulo u proboj, 169 je preživjelo.