Komemoracija u Potočarima: Sahranjeno 30 srebreničkih žrtava

11.07.2023. | 13:46

U Memorijalnom centru u Potočarima danas su sahranjeni posmrtni ostaci 30 bošnjačkih žrtava ubijenih u ljeto 1995. godine na području Srebrenice.

Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein-ef. Kavazović obišao je tabute i porodicama izrazio saučešće.

Brojne delegacije i zvaničnici odali su počast i položili cvijeće u Memorijalnom centru.

Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, obratio se na završetku komemoracije i istakao je da danas BiH, ali i cijeli civilizovani dio svijeta, iskazuju duboki pijetet žrtvama.

Kristijan Šmit, kojeg kao visokog predstavnika u BiH ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, u svom obraćanju je naveo da “moramo razumjeti i moramo žalovati”.

“Lekcije Srebrenice se nikada ne smiju zaboraviti. Imamo slučajeve kada vidimo da se Srebrenica zaboravlja”, naveo je Šmit.

Potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Menachem Z. Rosensaft tokom komemoracije u Potočarima istakao je da ubijeni bošnjački muškarci i dječaci nisu prvi, a neće biti ni posljednji, ali da oni dozivaju iz svojih kabura da se pamte zbog onog što su bili.

“Mrtvi ne smiju postati statistika. Sjećamo se svih muževa, očeva, braće, sinova, sjećamo se svih žena, djevojaka koje su ponižene, silovane, čiji su životi uništeni. Baš kao što ne može biti oprosta, ne može biti iskupljenja”, rekao je Rosensaft.

Redžep Tajip Erdogan, predsjednik Turske, obratio se putem video linka prisutnima u Potočarima, ističući da Turska neće dozvoliti da se nešto slično ponovi.

“Ožalošćenim porodicama bošnjačkih šehida još jednom upućujem iskrene izraze saučešća”, naveo je Erdogan.

Video poruku je uputio je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

“Strahota u Srebrenici se više nikada ne smije ponoviti. Svima nama ostaje ljudska dužnost da osudimo bilo kakve pokušaje relativizacije. Kao predsjednik Crne Gore ću prvom narednom prilikom posjetiti Srebrenicu”, rekao je Milatović.

Podsjećamo, stradanje Bošnjaka na području Srebrenice u julu 1995. godine Haški tribunal je prvi put okarakterisao kao genocid 2001. godine u presudi generalu Radislavu Krstiću, a zatim istu kvalifikaciju ponovio i u nekoliko narednih presuda. Međunarodni sud pravde odlučujući po tužbi Bosna i Hercegovina protiv Srbije, utvrdio je 2007. godine, između ostalog, da je genocid počinjen na području Srebrenice 1995. godine. Prije dvije godine u svom izvještaju sa tom kvalifikacijom ratnog zločina nije se složila Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine, koju je formirala Vlada Republike Srpske.