Konakovićeva opstrukcija: BiH više od tri godine čeka na otvaranje 10 ambasada i konzulata
29.10.2024. | 20:17Iako je Predsjedništvo BiH prije tri i po godine dogovorilo otvaranje 10 novih diplomatsko – konzularnih predstavništava BiH (8 ambasada i 2 konzulata) do danas niti jedan nije zvanično počeo sa radom, niti je Savjet ministara usvojio sistematizaciju radnih mjesta u istim, što je bila obaveza ove institucije.
Da apsurd bude veći Predsjedništvo BiH je početkom ove godine počelo sa imenovanjima šefova nekih od ovih novih DKP, koji su čak dobili i agreman, ali ne mogu da preuzmu funkciju i otputuju u navedenu zemlju zbog neusvajanja Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, a posebno izmjene koje se odnose na novootvorene DКP-ove.
Podsjetimo, Predsjedništvo BiH je u martu 2021. godine u vrijeme dok su u njemu sjedili Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović, na prijedlog Ministarstva inostranih poslova BiH donijelo odluku o otvaranju 10 DKP BiH, od čega osam bilateralnih ambasada i to u Slovačkoj, Azerbejdžanu, Tirani, Alžiru, Кeniji, Tunisu, Brazilu, Maroku i dva generalna konzulata, u Rijeci i Novom Pazaru.
Najavljeno je brzo otvaranje (do kraja te godine) DKP-a u Albaniji, Azerbejdžanu, Novom Pazaru i Rijeci, a do kraja 2022. godine i preostalih šest, piše Srpskainfo.
Neke od zemalja koje nisu imale ambasadu u Sarajevu obradovala je ta vijest pa su na bazi pariteta odlučile da odmah uzvrate i otvore svoje ambasade u Sarajevu, kao što su učinili Alžir, Azerbejdžan, Albanija, nešto ranije Slovačka.
Međutim, koliko je ozbiljna diplomatija u BiH i političari koji je vode i organizuju, dovoljno govori podatak da za tri i po godine još niti jedan DКP nije zvanično počeo sa radom.
Bivša ministarka inostranih poslova BiH, Bisera Turković je nešto pokušavala u Novom Pazaru i Rijeci ali sve je to bila poznata metoda “jaranske” diplomatije, po kojoj je poslala sebi odane diplomate, iznajmila prostor za rad tih DKP bez tendera i od sumnjivih osoba.
Konaković nastavio gdje je Turkovićeva stala
Dolaskom novog ministra Elmedina Konakovića, u januaru 2023. godine, sve je to zaustavljeno i Turkovićeva se morala suočiti sa prijetnjama za odgovornost i nesavjestan rad, obzirom da nije završena procedura sistematizovanja radnih mjesta, pa samim tim nisu obezbijeđena ni finansijska sredstva za njihov rad.
Međutim, i danas u Tirani, Rijeci i Novom Pazaru sjedi po jedan diplomata koji prima platu, plaćen stan i sjedi u zakupljenom prostoru.
Postavlja se pitanje kako MIP BiH isplaćuje te zakupnine i plate za zaposlene diplomate ako za to nema zakonsku osnovu, odnosno odluku Savjeta ministara BiH kojom se definiše struktura tih DKP-ova, način finansiranja i slično.
Samo zakup prostora u Tirani, Novom Pazaru i Rijeci košta državu BiH preko 20.000 КM, plus plate diplomata i stanarine, što iznosi još skoro toliko.
Kako se to može plaćati sa računa MIP-a, bez odluke Savjeta ministara, moraće nadležni odgovoriti Kancelariji za reviziju institucija BiH ili Tužilaštvu BiH. Navodno, su već podnijete prijave revizorskoj agenciji na nivou BiH.
Odobrenje imaju ali do fotelje ne mogu
Istovremeno, Predsjedništvo BiH je početkom godine počelo sa imenovanjima šefova nekih DКP-ova.
Tako je krajem februara ove godine Predsjedništvo BiH, na prijedlog Željke Cvijanović, imenovalo Željka Samardžiju, bivšeg ambasadora u Moskvi, za ambasadora u Bakuu i Milana Tegeltiju za generalnog konzula u Rijeci.
Samardžija je već početkom jula dobio agreman iz Bakua ali zbog neusvajanja Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, a posebno izmjene koje se odnose na novootvorene DKP-ove, Ministarstvo inostranih poslova ne može uputiti ambasadora u diplomatsku misiju iako je njegov dolazak zemlja prijema već odobrila.
“Zašto Konaković već više od godinu i po ne može da progura sistematizaciju ministarstva na čijem je čelu, to vjerovatno on zna najbolje ali neki od razloga su politikanstvo kojem je sklon i jako loša komunikacija sa kolegama u Savjetu ministara, nametanje, ucjene, politička trgovina….”, kaže izvor Srpskainfo iz Savjeta ministara BiH.
Naš izvor dodaje da ostaje nejasno zašto bošnjačka politika ne želi da imenuje generalnog konzula u Novi Pazar, iako su u više navrata dobili oštre kritike od bošnjačkih struktura vlasti iz tog grada.
Privremeno slanje jednog karijernog diplomate u Novi Pazar samo je malo umanjilo tenzije ali su i dalje veliki šumovi na političkoj relaciji Novi Pazar – Sarajevo.
Ali, nije Željko Samardžija jedini koji je na čekanju.
Nakon imenovanja na Predsjedništvu BiH završena je procedura traženja saglasnosti iz Bratislave i ambasadorka Ramić-Mesihović može da ide u Slovačku, ali opet isti problem kao u slučaju Azerbejdžan, nema sistematizacije i nema budžeta.
Konakovićeva opstrukcija
Predsjedništvo BiH je zbog očigledne opstrukcije Ministarstva inostranih poslova o tome raspravljalo na 18. redovnoj sjednici održanoj 5. septembra 2024. godine i usvojilo određene zaključke po kojima je zatražilo od Savjeta ministara BiH da u roku od 15 dana Predsjedništvu BiH dostavi kompletnu informaciju o razlozima neusvajanja Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva inostranih poslova BiH.
Istim zaključcima zadužen je Savjet ministara BiH da okonča sve aktivnosti na usvajanju novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MIP-a kako bi se ispunile sve zakonske pretpostavke i stekli uslovi za rad u DКP BiH , u skladu sa odlukama Predsjedništva BiH sa 3. redovne sjednice, održane 19.06.2019. godine, 82. sjednice , održane 24.09.2020. godine i 19. redovne sjednice održane 11.03.2021. godine.
Prošlo je već skoro dva mjeseca od održavanja te sjednice Predsjedništva BiH i donošenja obavezujućih zaključaka ali ništa se nije značajno promjenilo niti se nazire dogovor oko uzroka koji su doveli do neusvajanja pomenutih podzakonskih akata.
Nemoć Predsjedništva BiH da provede svoje odluke o proširenju diplomatske mreže BiH dovoljno govori o urušenim zajedničkim institucijama, nepovjerenju i postojanju najmanje tri pravca spoljne politike u BiH.
Ovakve poruke iz BiH čine je veoma neozbiljnom na planu međunarodnih odnosa jer nekoliko zemalja koje su nedavno otvorile svoja diplomatsko-konzularna predstavništva u Sarajevu, na bazi reciprociteta, već aktivno razmišljaju o njihovom zatvaranju.
