Košarac o izazovima koji stoje pred BiH: Srpska mora biti i biće vidljiva na putu ka EU

08.02.2023. | 09:00

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je Srni da Republika Srpska dosljedno sprovodi Dejtonski sporazum, da podržava kandidatski status BiH za pristupanje EU, ali da njene institucije moraju biti i biće vidljive na tom evropskom putu, bez uslovljavanja, prijetnji i pokušaja centralizacije institucija na nivou BiH.

Košarac je rekao da BiH treba da temelji političko kretanje, prije svega, u skladu sa slovom Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno sa Aneksom četiri koji je jasno determinisao ulogu svih aktera u političkim procesima u BiH.

“Nažalost, različite vrste intervencija raznih visokih predstavnika, zatim uloga predstavnika bošnjačke političke elite, koja je dominantno bila motivisana ka centralizaciji institucija BiH, dovele su do vrlo dramatične političke atmosfere s obzirom na činjenicu da u kontinuitetu različiti nivoi međunarodne zajednice i dio bošnjačkih političara ne prihvataju jasno, na ustavan način, definisane stavove Republike Srpske”, rekao je Košarac u intervjuu za Srnu.

On je rekao da zvaničnici iz Republike Srpske cijene da je veoma važno da svi budu okupljeni oko Dejtonskog sporazuma, ustavnog kapaciteta Republike Srpske, državnog karaktera Srpske u okvirima BiH i u tom kontekstu da traže rješenja na zajedničkom nivou vlasti u BiH.

“Ne prihvatamo bilo kakvu centralizaciju institucija na nivou BiH”, rekao je Košarac.

On smatra da su u proteklom periodu u BiH bile dominantno izražene politike osporavanja kapaciteta Republike Srpske i predstavnika Srpske u institucijama BiH.

Prema njegovim riječima, ne samo nekim strancima nego i SDA smetala je politika Republike Srpske na nivou BiH, a u određenim vremenskim intervalima na njihovoj strani bio je i dio srpske opozicije.

“Mi cijenimo da članstvo BiH u EU jeste spoljnopolitički cilj definisan odlukama Predsjedništva BiH, ali u svim tim procesima Republika Srpska i njene institucije moraju da budu vidljivi, i od toga nikada nećemo odustati. Mi smo veoma često od predstavnika EU bili izloženi različitim političkim pritiscima i motivima i mi ne bježimo da pričamo o tome, pa tako i sam kandidatski status u vrijeme određenih poteškoća u regionu i svijetu može da se okarakteriše kao dobra politika EU u vezi sa tim statusom BiH”, naveo je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

On je istakao da zvaničnici iz Srpske žele da ispunjaju evropske standarde uz potpunu uključenost institucija Republike i njenih predstavnika u zajedničkim institucijama, kao i da ne smatra epohalnim to što je BiH na ovakav način, putem djelovanja različitih međunarodnih aktera, dobila kandidatski status.

Prema njegovim riječima, politički predstavnici Republike Srpske učiniće sve što je u skladu sa Ustavom da BiH postane članica EU, ali, podvukao je, u svemu tome Republika Srpska mora da bude vidljiva, kao i da njene institucije ravnopravno participiraju u procesu evropskih integracija.

STRANCI POPUT ŠMITA NELEGALNI SU I NEBITNI

Košarac nije želio da posebno komentariše posljednje izjave i poteze Kristijana Šmita jer nije legalno izabran za tzv. visokog predstavnika u BiH, ali je ukazao da on pokušava da se nameće putem uvredljivih komentara prema Republici Srpskoj iako nijedan stranac ne može određivati šta će slaviti Srpska.

“Mi slavimo Dan Republike – 9. januar i slavićemo ga onoliko dugo i onako kako to budu tražili građani i institucije Srpske. Po ko zna koji put ponoviću da je Srpska nastala u miru i mi, njeni građani, nikada nećemo slaviti 1. mart, bez obzira koliko neko na tome bude insistirao bilo iz Federacije BiH /FBiH/, bilo iz dijela međunarodne zajednice”, poručio je Košarac.

On je rekao da OHR treba konačno da bude zatvoren, pogotovo sada kada BiH ima kandidatski status za pristupanje EU.

Prema njegovim riječima, Šmit kao stranac koji dolazi iz NJemačke sve više postaje faktor nestabilnosti u BiH i zbog toga ga i treba ignorisati i nije bitan.

Košarac je upitao zašto svaki put kada se otvara pitanje angažmana stranih sudija u Ustavnom sudu BiH i kada se traži njihova eliminacija iz te sudske instance, dio međunarodne zajednice kaže “ne”.

U FOKUSU – EKOLOGIJA, ENERGETIKA, ZAŠTITA DOMAĆE PROIZVODNJE

Govoreći o prioritetima ministarstva na čijem je čelu, Košarac je apostrofirao ekologiju, energetiku, zaštitu domaće proizvodnje i jačanje poljoprivrede i izvozno orijentisane privrede.

“Svi zajedno u BiH moramo intenzivnije raditi kada je u pitanju problem odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, tim prije jer Ministartsvo inostranih poslova i bivši ministar Bisera Turković na tom planu nisu ništa uradili, zbog čega je splasnula i spoljnopolitička inicijativa BiH da se izgradnja tog odlagališta nuklearnog otpada zaustavi i tako zaštiti zdravlje oko 250.000 ljudi u 13 opština Republike Srpske i FBiH”, rekao je Košarac.

On je izrazio uvjerenje da će se ovo pitanje efikasnije rješavati u budućem periodu, zahvaljujući novoj vlasti u FBiH i primjenom adekvatnih međunarodnih sporazuma o zaštiti životne sredine.

Košarac je dodao da je sa novim ministrom inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedinom Konakovićem usaglasio neophodnost preispitivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, s ciljem zaštite i promocije domaće porizvodnje.

Što se tiče energetskog sektora, on je rekao da je potrebno sačuvati autonomiju i nadležnosti entiteta u BiH.

Košarac smatra da bi bilo veoma dobro da čak u prvoj polovini godine dođe do usvajanja odluke o kvalitetu nafte i naftnih derivata, jer je to uslova za pristupanje BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji /STO/.

“Ostaje nam i obaveza donošenja seta zakona u okviru tzv. Trećeg energetskog paketa, pri čemu entiteti ni u kom smislu ne smiju da budu zaobiđeni u procesu odlučivanja na nivou BiH. Energetska zajednica pohvalila je stavove Republike Srpske da u regulatornom smislu reguliše određene zakonske obaveze i u tom pogledu Srpska je nekoliko koraka ispred FBiH, koja uzaludno čeka donošenje nekih zakona na nivou BiH, što se nikada neće desiti”, tvrdi ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, kome je ovo drugi mandat.

Prema njegovim riječima, u pripremi je, do kraja ovog mjeseca, usvajanje integrisanog energetskog plana za BiH do 2030. godine, usaglašenog na sva tri nivoa vlasti u BiH.

Što se tiče poljoprivrede, Košarac je rekao da je u planu da u BiH bude promovisan “nulti popis u poljoprivredi”, pri čemu bi statistički podaci bili vlasništvo entiteta, Republike Srpske i FBiH.

On je obećao nastavak rada na obezbjeđivanju uslova za izvoz crvenog mesa iz BiH na tržište EU.

“OTVORENI BALKAN” – PUT KA EFIKASNIJOJ EKONOMSKOJ SARADNJI

“Pitanje `Otvorenog Balkana` posebno je važno i za BiH, pogotovo na planu bolje regionalne saradnje i zato što ta regionalna inicijativa nema nikavu političku pozadinu, nego je isključivo motivisana privredno-ekonomskim razlozima, i daje šansu domaćim privrednicima da snažnije nastupe ne trećim tržištima”, rekao je Košarac.

On je naveo da se i dalje zalaže za saradnju sa Evroazijskom unijom i nekim zemljama Bliskog istoka.

Prema njegovim riječima, za prijem BiH u STO institucije BiH treba konačno da ispune svoje obaveze, jer ovaj proces traje još od 1999. godine.

“Jedan od posljednjih uslova jeste donošenje pomenute odluke o kvalitetu nafte i naftnih derivata i zbog toga smo formirali zajedničko radno tijelo na nivou entiteta, koje je pripremilo potrebnu odluku i sada se čeka na saglasnost Savjeta ministara. Cijenim da je to ozbiljan iskorak ka članstvu BiH ka STO, tim prije jer smo iz Energetske zajednice dobili pozitivno mišljenje na sadržaj te odluke”, naveo je Košarac.

MINISTARSTVO I SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA MORAJU UNAPRIJEDITI PARTNERSTVO

Košarac je rekao da nije u potpunosti zadovoljan saradnjom sa Spoljnotrgovinskom komorom /STK/ BiH i podsjetio da resorno ministarstvo u skladu sa zakonom vrši nadzor na Komorom.

“Ne želim da se miješam u autonomiju STK, ali ova institucija mora biti mnogo adekvatniji partner Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, tako da je zajedničko djelovanje neophodno u budućem radu obje ove institucije”, rekao je Košarac.

On smatra da u planu rada STK za ovu godinu moraju biti sadržana pitanja energetske stabilnosti BiH, novih izvora energije, prije svega gasnih konekcija, a tu je inicijativa “Otvoreni Balkan”, kao i potreba za transportno povezivanje BiH sa drugim zemljama, gdje je posebno važna izgradnja aerodroma u Trebinju itd.

Prema njegovim riječima, značajno je i kvalitetno osmisliti i nastup domaćih kompanija na međunarodnim privrednim sajmovima.

“Moramo biti partneri i zbog toga ću tražiti novu ulogu STK u promociji domaće privrede i omogućavanju efikasnijeg izlaska na tržišta u regionu, Evropi i svijetu”, zaključio je Košarac razgovor za Srnu.