Krišto poručila: Izborni zakon BiH ne može biti produkt preglasavanja ili nametanja

27.03.2024. | 18:30

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto poručila je u pismu visokom zvaničnicima EU da je BiH kao budućoj članici Unije potreban Izborni zakon koji neće biti produkt preglasavanja ili nametanja, što je nespojivo sa evropskom budućnošću zemlje.

Krištova je u pismu o nametnutoj odluci Kristijana Šmita o izmjeni i dopuni Izbornog zakona podsjetila na nedavno otvaranje pregovora i navela da je svima u BiH jasno da je za zemlju od posebnog značaja cjelokupna izborna reforma, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Ona je podsjetila i da se s posebnom pažnjom radi na usaglašavanju izmjena i dopuna Izbornog zakona, te da je nadležno Ministarstvo pravde u Savjetu ministara 21. marta uputilo u proceduru Nacrt zakona, koji se trenutno nalazi u javnoj raspravi i svi u BiH mogu dati svoje komentare i amandmane.

Krištova je istakla da je nametanje opsežne međunarodne supervizije od 114 ispravaka nespojivo s evropskom budućnošću BiH, te da je najpogubnije za nezavisnu i suverenu BiH, uzevši u obzir da je riječ o zakonu na kojem počiva demokratski sistem i koji je poslije Ustava BiH, najvažniji pravni akt.

“Čvrsto sam uvjerena da nametanje odluke o izmjenama i dopunama Izbornog zakon BiH, za mene, kao predsjedavajuću Savjeta ministara predstavlja neočekivani izazov na koji ćemo, skupa s vama, morati da odgovorimo na način da se ne ugrozi naš EU put, kao ni rad institucija BiH jer upravo institucije u BiH moraju preuzeti odgovornost za donošenje svih odluka”, navela je Krištova.

Na kraju pisma, ona je istakla da je potrebno nastaviti saradnju i zajednički rad, te jačati povjerenje i poštovanje između svih u BiH, te dati podršku rješenjima koje će biti rezultat rada institucija BiH.

Krištova je izrazila uvjerenje da je samo tako moguće napraviti iskorak potreban za sve u BiH, pa i za evropski put.

Pismo je upućeno predsjedniku Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu, predsjedniku Evropskog parlamenta Roberti Metsoli, visokom predstavniku EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozepu Borelju i evropskom komesaru za susjedstvo i proširenje Oliveru Varheljiju.

Šmit je juče rekao da je donio odluku da nametne izmjene Izbornog zakona BiH s ciljem, kako je naveo, podrške najavljenom procesu pristupanja BiH EU.