Malo urađeno na ispunjavanju kriterijuma i ključnih evropskih prioriteta: Izvještaj o napretku BiH biće negativan
05.09.2022. | 07:37Evropska komisija sredinom oktobra će objaviti najnoviji izvještaj o napretku BiH na putu ka EU, a kako “Nezavisne novine” saznaju, neke od verzija su veoma kritične prema činjenici da BiH nije ostvarila značajan napredak.
U opticaju je, kako saznajemo, nekoliko verzija, od kojih su neke malo blaže u ocjenama ostvarenog, dok se u većini nacrta na BiH gleda u lošem svjetlu, mada su i blaže verzije kritičnije od onoga što je za BiH objavljeno u prošlim izvještajima.
“Ako mislite da su protekla dva izvještaja bila kritično intonirana, onda niste vidjeli ništa. Neki od nacrta veoma su kritični prema činjenici da u BiH postoje blokade, da je vrlo malo urađeno na ispunjavanju kriterijuma i ključnih evropskih prioriteta”, rečeno je “Nezavisnim novinama”.
Na pitanje neće li nedavno usvajanje Zakona o javnim nabavkama u Domu naroda BiH popraviti opštu sliku, rečeno nam je da je usvajanje zakona posao svakog parlamenta.
“Ako tako gledate, jeste određen napredak, ali se realno ne radi o nečemu spektakularnom”, rečeno nam je.
Naš sagovornik nam je objasnio da su mišljenja u nacrtima veoma slična onom što se čulo na posljednjem evropskom samitu, na kojem BiH zbog nedostatka napretka nije dodijeljena kandidatura za članstvo. To znači da ima mišljenja da bi trebalo BiH progledati kroz prste, jer su kandidaturu dobile Ukrajina i Moldavija, ali da ima i onih koji od BiH očekuju da ubrza tempo sprovođenja reformi.
“Argumenti su slični, samo što se ovdje ne radi o zemljama članicama, nego o zaposlenicima Komisije koji svoje mišljenje baziraju na svojim impresijama u vezi s onim što je ostvareno”, rečeno nam je.
Drugi upućeni diplomatski izvor nam je rekao da EU sada gleda šta će uraditi Josip Grubeša, ministar pravde BiH, u čijoj nadležnosti je nekoliko reformskih zakona, a o čijem usvajanju su dogovor postigli lideri u BiH na sastanku sa Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta, i Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednost.
“On bi mogao uraditi neke stvari. Nije realno očekivati da se sve riješi odjednom, ali istinski napredak moguć je makar u narednom legislaturnom periodu nakon izbora”, objašnjeno nam je.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe očekuje da će izvještaj biti veoma kritičan jer BiH nije postigla napredak ni u jednoj oblasti.
On ističe da je pozitivno što je Češka zemlja predsjedavajuća Evropskom savjetu, jer po njegovom mišljenju, bolje razumije proces proširenja i izazove s kojim se suočava zapadni Balkan.
“Politički bi bilo mudro da BiH bude dodijeljen status kandidata, ali sve izgleda da sad BiH nije na agendi EU, a pogotovo ne Njemačke, što se vidi i na primjeru Kristijana Šmita, koji još čeka na podršku EU vezano uz svoj prijedlog reforme izbornog zakona, ali kako izgleda, neće je dobiti. I to je vrlo indikativno po mom mišljenju”, kaže Kočan.
Inače, u prošlogodišnjem izvještaju naglašavaju da su predstavnici vlasti zbog političke polarizacije u zemlji i izazova usljed kovida uradili veoma malo, te su podsjetili da je Vlada FBiH i dalje u tehničkom mandatu.
“Javno izražena posvećenost vlasti na svim nivoima da su evropske integracije strateški cilj nije pretvorena u konkretnu aktivnost, jer se lideri i dalje bave retorikom podjela i nekonstruktivnim političkim svađama koje su spriječile napredak u ispunjavanju 14 ključnih kriterijuma”, naglašeno je.
