Milanović odgovorio Tužilaštvu BiH na krivičnu prijavu: Meni mogu “puvati”

10.11.2022. | 09:36

​Nakon vijesti da Tužilaštvo BiH provjerava navode iz krivične prijave protiv predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića “zbog negiranja genocida u Srebrenici”, on je prijavu u svom “stilu” i komentarisao.

Krivična prijava podnešena je protiv Milanovića prošle godine, a iz državnog tužilaštva su potvrdili da je predmet u radu, ali da više informacija ne mogu odavati.

Navodnu izjavu Milanovića da u Srebrenici nije počinjen genocid njegov ured ranije je odbacio kao laž, prenosi Klix.

Milanović je juče istakao kako su Majke Srebrenice boravile u Kninu 2015. godine na poziv bivše predsjednice Hrvatske i njega te da su tada kazale da bi bilo “drugog genocida u Bihaću da nije bilo oslobođenja Knina”.

“Sad bih ja opet trebao paziti šta govorim da ne bih uvrijedio Majke Srebrenici i bio negator genocida. Ja nisam negator genocida, nisam to nikada rekao. Nisam negator masovnog, krvavog zločina. Kako ćemo to kvalificirati, tu za mene nije zadnja riječ nekolicina sudaca koji su u tom predmetu sudili. Moram pitati Židove kojih je ubijeno šest miliona, i Tutsije u Ruandi kojih je umlaćeno u mjesec dana 800.000 i Srbe koji su stradali u Jasenovcu na destine hiljada i pet do šest hiljada mladih muškaraca koji su ubijeni oko Srebrenice u pokušaju da se probiju kroz srpski obruč”, kazao je Milanović.

Istakao je kako navedeni zločini ne mogu biti isti, ali da svi ulaze u kategoriju gnusnih, neljudskih zločina.

“I ti to istražuješ. Čime se bavite ljudi? Zaista imate Tužilaštvo koje se bavi time? I to za nekoga ko je nedodirljiv za njih. Dakle, meni mogu puvat’ što se kaže u Dalmaciji. Evo optužite rukovodstvo Republike Srpske, oni su u tim svarima vrlo brutalni. Sve ih provedite, pohapsite, ali to nije više turska carevina”, poručio je Milanović.

Podsjećamo, odlukom bivšeg visokog predstavnika u našoj zemlji Valentina Incka krajem jula prošle godine izmijenjen je Krivični zakon BiH na način da se njegovom članu 145. dodao i stav “ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.