Mnogi su je željno čekali: Počela izrada socijalne karte Srpske

29.01.2023. | 07:34

Socijalna karta koju je u svom ekspozeu obećao premijer Republike Srpske Radovan Višković, doprinijeće kvalitetnijoj izradi politika, strategija i planiranju budžeta, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou, jer će omogućiti  bolji uvid u stanje korisnika, čime će, zapravo, biti ostvarena korist za sve. To poručuju iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske nakon što je imenovana radna grupa za izradu ove karte, koju mnogi građani u Srpskoj priželjkuju godinama.

Kako objašnjavaju za BL portal, Radnu grupu za izradu socijalne karte Republike Srpske čini osam ministara, a u radu mogu, po potrebi, učestvovati i stručnjaci iz određenih oblasti.

,,Značaj postojanja socijalne karte, odnosno takve vrste registra, između ostalog je u tome da se smanji mogućnost zloupotreba, kako u sistemu socijalne zaštite, tako i drugim sistemima koji se bave posebnim kategorijama stanovništva. Podaci o korisnicima biće objedinjeni, a ovlašćena lica će imati olakšan pristup potrebnim podacima. To treba da omogući i praćenje efekata mjera u sistemu socijalne zaštite, ali i drugim sistemima, kao i bolje planiranje, ravnopravniju raspodjelu i usmjeravanje sredstava onima kojima je napotrebnije”, objašnjavaju iz resora zdravstva.

Na taj način će i jedinice lokalne samouprave imati bolji uvid u podatke o korisnicima, kao o i potencijalnim korisnicima za svoju teritoriju,  moći da  analiziraju situaciju i da u skladu sa tim donose lokalne politike, u smislu proširenja, redefinisanja ili uvođenja novih prava, kao i redefinisanja uslova za ostvarivanje pojedinih prava.

,,Kada je u pitanju konkretno sistem socijalne zaštite, očekuje se i da ovaj registar olakša pristup socijalnoj zaštiti za korisnike, odnosno da smanji obaveze samih korisnika u procesu prikupljanja dokumentacije neophodne za ostvarivanje određenih prava. Time će se dijelom olakšati i rad centara za socijalni rad.  Zakonom o socijalnoj zaštiti jasno je propisan pojam stanja socijalne potrebe i pružanje pomoći licima kada se nađu u stanju socijalne potrebe. U skladu sa tim, kada su u pitanju podaci, može se govoriti samo o broju korisnika određenih prava i usluga iz sistema socijalne zaštite u Republici Srpskoj, ali uzimajući u obzir i da isti pojedinac istovremeno može biti korisnik po više osnova”, napominju u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite za BL portal.

Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo biće nosilac tehničkog dijela izrade projekta kojim će se definisati potrebe i koraci koji će se preduzimati u svrhu izrade socijalne karte. Odradiće analize postojećih registara i propisa, načine povezivanja podataka, utvrditi potrebnu infrastrukturu,  kao i uraditi obuhvat socijalne karte. Nakon toga je planiran i završetak izrade Nacrta zakona o socijalnoj karti koji je premijer Višković ranije najavio za polovinu ove godine.

Vijest da bi ove godine građani u Srpskoj mogli konačno dobiti socijalnu kartu posebno je obradovala predsjednika Udruženja porodica sa četvoro i više djece Jovana Radovanovića, koji, kako kaže, sličan projekat zagovara više od 15 godina. Poučen dosadašnjim iskustvom u vođenju udruženja, Radovanović ima i neke prijedloge kako što bolje doći do prave socijalne slike društva.

,,Kada smo osnovali Udruženje, obišli smo naše članove na terenu. Tada smo imali na spisku oko 150 porodica, ali tokom obilaska našli smo ih 480. Zato i predlažem da se i sada najprije obiđe teren, da dođemo do prave slike. Izradom socijalne karte drugačije bi se vlast odnosila,  jer vjerovatno bi uvidjeli gdje se prave greške i kako pomoći ugroženima, ali i kako ih uključiti u zajednicu, pronaći način šta bi mogli raditi u skladu sa stanjem u kojem se nalaze. Takođe, znali bi koliko ljudima treba od novčanih sredstava pa nadalje, da mogu normalno živjeti“, objašnjava Radovanović za BL portal.

Sa njim je saglasan i predsjednik Udruženja građana ,,Mozaik prijateljstva“ Miroslav Subašić, koji ističe da se raduje socijalnoj karti, ali i da bi bilo dobro da sva udruženja koja se bave ugroženima budu pozvana na sastanak sa radnom grupom u Vladi Republike Srpske.

,,U javnoj kuhinji imamo ženu koja prima 600 maraka penzije i po dosadašnjim standardima ona ne bi mogla biti dio te priče. Sve to bi se moglo promijeniti, kad bi se ušlo u problematiku i uvidjelo da ta žena ima muža koji nema nogu, koristi pelene, razne zdravstvene usluge koje koštaju oko 350 maraka, a gdje su režije i sve ostalo da prežive. Da zbog takvih slučajeva ne bi ,,pala“ socijalna karta, potrebno je pozvati ljude koji se bave pomaganjem drugima, jer bi na pravi način mogli objasniti problematiku ugroženih“, zaključuje Subašić.

Željka Pavlović, BL portal