Muška dominacija i na lokalnim izborima: U izbornoj trci svega četiri dame
13.08.2020. | 08:27Od 63 načelnika i gradonačelnika u Srpskoj izabranih na lokalnim izborima 2016. godine, čak 58 su muškarci, dok su pripadnice nježnijeg pola zauzele svega pet preostalih načelničkih funkcija, a sudeći prema ozvaničenim kandidaturama, poslije ovogodišnjih izbora na čelu lokalnih zajednica biće još manje dama.
Iako se pripadnice ljepšeg pola na čelu lokalnih zajednica u RS mogu pobrojati na prste jedne ruke, statistika pokazuje da je stanje po pitanju rodne ravnopravnosti u Srpskoj višestruko bolje nego u FBiH. Naime, od 77 čelnika opština i gradova u tom entitetu izabranih na proteklim lokalnim izborima, samo jedna žena osvojila je mandat.
Prema najavama iz SNSD-a, ova stranka će ponovo povjeriti kandidaturu aktuelnim načelnicama Jezera Snežani Ružičić i Novog Goražda Mili Petković, ali ne i načelnicama Mrkonjić Grada Divni Aničić i Kalinovika Milevi Komlenović. Iz ove stranke je potvrđeno da će kandidat za načelnika Mrkonjić Grada biti Dragan Vođević, dok je ranije nezvanično najavljeno da će umjesto Komlenovićeve u trku za načelnika Kalinovika njen aktuelni zamjenik Radomir Sladoje.
Pored SNSD-a, i Zavičajne socijaldemokrate su ponovo povjerile kandidaturu svojoj načelnici Istočnog Drvara Milki Ivanković. Kada je riječ o ostalim strankama, za sada je još samo SDS kandidovao članicu stranačkog Predsjedništva Maju Dragojević Stojić za gradonačelnicu Prijedora.
Potpredsjednica Aktiva žena SNSD-a i poslanik ove stranke u republičkom parlamentu Ranka Perić Romić kaže da se ovoj stranci ni po kom osnovu ne može prigovoriti da diskriminiše pripadnice nježnijeg pola.
– SNSD je jedina stranka koja je dvije najvažnije funkcije, premijera i predsjednika Srpske povjerila dami, što najbolje pokazuje kakav je odnos stranke prema ženama. Kada je riječ o kandidatima za načelnike i gradonačelnike, mi jednostavno biramo najbolje, pri čemu nije bitno kojeg su pola – kaže Perić Romić.
Predsjednica Aktiva žena SDS-a Vesna Adamović slaže se da je malo žena kandidata za načelnike i gradonačelnike, ali kaže da to ne znači da stranka ne daje podršku damama.
– Aktiv žena SDS-a bori se za što veće prisustvo žena u politici, ali to nije samo pitanje stranke. To je težak i odgovoran posao i žene se nerado odlučuju da prihvate kandidaturu – kaže Adamovićeva.
Politikolog Siniša Simikić objašnjava da broj žena na čelu lokalnih zajednica pokazuje da smo mi i dalje patrijarhalno društvo.
– U takvim okolnostima teže je ženama da se istaknu i zauzmu određena mjesta, uprkos pozitivnoj diskriminaciji koja je ostavljena za njih. Nažalost, nerijetko se dešava da se žene postavljaju na liste samo da bi se ispunio zakonski okvir, jer po izbornom zakonu na listama mora da bude najmanje 40 odsto žena, a ne zato što jednako dobro mogu da rade političke poslove – kaže Simikić. On ipak dodaje da u podmlađivanju partija vidi pomake po pitanju uloge žena.
– To se ne vidi toliko po izbornim listama, ali se vidi po stranačkim infrastrukturama, u koje se uključuje sve više mladih dama, tako da smatram da će za izbore 2022. i 2024. godine situacija po pitanju rodne ravnopravnosti biti bar za nijansu drugačija – kaže Simikić.
Odbornice
Na lokalnim izborima 2016. godine izabrano je ukupno 3.119 odbornika u skupštinama opština i gradova u cijeloj BiH.
Od toga je 2.544 ili 81,56 odsto muškaraca i 575 žena ili 18,44 odsto. Kada je riječ o odbornicima iz reda nacionalnih manjina, od njih ukupno 26, samo tri su pripadnice nježnijeg pola.
Izvor:(Glas Srpske)
