Na “nišanu” političkih partija izmjene Izbornog zakona: U parlamentu još tri izmjene, uskoro i četvrta

14.09.2020. | 09:28

Gotovo da nema političke partije na čijem nišanu nisu izmjene Izbornog zakona BiH, pa ne čudi što se u proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH trenutno nalaze još tri prijedloga za izmjenu i dopunu ključnog akta za provođenje izbora, a u najavi je i četvrta.

On je predložio da političari koji su nakon izbora izabrani u izvršnu vlast za to vrijeme mora da stavi u mirovanje svoj mandat u zakonodavnoj vlasti, ako ga ima. Ovaj problem je posebno izražen nakon opštih izbora u BiH kada brojni poslanici postaju ministri i obrnuto, a zbog odugovlačenja u formiranju vlasti često mjesecima obavljaju i jednu i drugu funkciju.

Najdrastičniji primjer bio je Denis Zvizdić, koji je u jednom trenutku bio predsjedavajući Savjeta ministara i predsjedavajući Predstavničkog doma.

“Neke države, poput Hrvatske, poznaju institut mirovanja i ostavljaju mogućnost korištenja ovog instituta u slučaju obavljanja nespojive funkcije ili u drugom slučaju, kada bi poslanički posao mogao biti zanemaren zbog bilo koje vrste sprečenosti aktivnog angažmana”, navodi Magazinović u obrazloženju.

Drugi prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH uputili su u julu poslanici DF Enver Bijedić, Vlatko Glavaš, Zlatan Begić i Dženan Đonlagić. Između ostalog, oni su predložili da nijedna osoba koja je izdržala zatvorsku kaznu izrečenu od Haškog tribunala ne može da bude kandidat za bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju u BiH.

Zatim, tu su uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces, provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava poput “Sejdić i Finci protiv BiH”, “Pilav protiv BiH”…

Treći prijedlog izmjena poslao je poslanik i lider SDP Nermin Nikšić, takođe u julu 2020. Njegov prijedlog odnosi se na izbore u Mostaru , na osnovu odluke Ustavnog suda BiH iz 2008.

Takođe, lider HDZ BiH Dragan Čović najavio je da bi uskoro trebalo da počnu razgovori sa SDA o novim izmjenama Izbornog zakona BiH, koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda FBiH, po presudi Ustavnog suzda BiH u predmetu „Ljubić protiv BiH“, ali i o legitimnom predstavljanju Hrvata u Federaciji. To je drugo dio mostarskog dogovora ove dvije stranke.

Srpski delegat u Domu naroda BiH Lazar Prodanović nije optimista da će išta od predloženog biti usvojeno prije lokalnih izbora, mada se slaže da treba podržati ono što predlaže Magazinović – eliminisanje dvojnosti funkcija izvršne i zakonodavne vlasti.

“Svaku drugu promjenu Izbornog zakona, uključujući i ono što je predložila grupa poslanika DF, teško je očekivati. Svakako bi bilo dobro da se dođe do nekog rješenja koje bi bar omogućilo početnu verziju izmjena Izbornog zakona u skladu s dogovorom SDA i HDZ. Ali, sve je sada podređeno lokalnim izborima. Ima smisla da se sve pripremi i u neizbornoj godini dođe do rješenja koje bi izborno zakonodavstvo učinilo kvalitetnijim”, kaže Prodanović za Srpskainfo.

DVA PRISTUPA

Saša Magazinović kaže da postoje dva moguća pristupa izmjeni Izbornog zakona, od kojih prvi podrazumijeva usvajanje novog zakona, koji bi uvažio aktuelne prijedloge, kao i mnoge izmjene i dopune koje su usvojene i dio su prečišćenog teksta zakona.

“Druga mogućnost je da se malim koracima ovaj zakon ispravlja, dakle malim izmjenama u različitim oblastima. Očigledno je to realnija opcija u ovom trenutku, u zavisnosti od onoga šta predlagači smatraju da je hitno i važno. Jedna od tih izmjena je i moja, koja nije velika, ali jeste suštinska, koja će spiječiti da jedna osoba bude u isto vrijeme ministar i poslanik, nekada i na različitim nivoima vlasti”, kaže Magazinović.