Na osnovu ranije donesene odluke Vlade RS: “Sarajevogas” intenzivno radi na gasifikaciji

13.12.2024. | 11:16

Preduzeće “Sarajevogas”, a na osnovu ranije donesene odluke Vlade Republike Srpske, intenzivno radi na gasifikaciji opština i gradova na istoku. Urađena je već gasifikacija Istočnog Novog Sarajeva i Jahorine, a uskoro bi svi radovi trebalo da budu završeni i na području Pala, nakon čega će na red doći i Šekovići, Milići, Vlasenica i Han Pijesak, dok bi jedan krak trebalo da ide ka Bratuncu i Srebrenici.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” direktor preduzeća “Sarajevogas” iz Istočnog Sarajeva Nedeljko Elek navodeći da je prema utvrđenoj dinamici planirano da gasifikacija pomenutih opština bude završena u narednih 16 mjeseci. Procijenjena vrijednost projekta gasifikacije istoka Republike Srpske kreće se oko 72,5 miliona maraka, u šta su uračunati i troškovi eksproprijacije zemljišta.

Kada je u pitanju gasifikacija ostatka Republike Srpske, Elek navodi da je u toku snimanje trase i izrada tehničke dokumentacije za projekat izgradnje magistralnog gasovoda od Šepka do Banjaluke. Kako je pojasnio, na ovaj magistralni gasovod, a koji bi išao paralelno sa planiranim autoputem Beograd – Banjaluka, odnosno Bijeljina – Banjaluka, priključile bi se sve lokalne zajednice koje se nađu na njegovoj trasi. Podsjeća da je na Svesrpskom saboru, održanom u junu ove godine, donesena, odnosno usaglašena odluka da “Srbijagas” finansira ovaj magistralni gasovod do Banjaluke, dodajući da je od strane Vlade Srpske za nosioca ovog projekta određeno preduzeće “Sarajevogas”, a od strane Vlade Srbije “Srbijagas”.

– Trenutno smo fokusirani na promjenu ranije pripremljene dokumentacije, što, između ostalog, podrazumijeva i povećanje ranije planiranog kapaciteta gasovoda. Udvostručićemo ga. Vjerujem da ćemo sve ove tehničke stvari brzo završiti i krenuti sa radovima na realizaciji ovog kapitalnog magistralnog gasovoda, od kojeg bi u početku najviše koristi imali naši industrijski kapaciteti – kaže Elek navodeći da je izgradnja takozvane sekundarne mreže u obavezi lokalnih zajednica koje bi u svojim budžetima morale ukalkulisati novac za to.

Prema nekim ranijim projekcijama, godišnje potrebe Republike Srpske za ovim energentom kreću se oko jedne milijarde kubnih metara, a kojim bi se snabdijevale i sve toplane na trasi magistralnog gasovoda.

Elek kaže da je još rano govoriti o konačnoj vrijednosti ovog projekta, jer je prije toga neophodno utvrditi kolike će površine zemljišta biti predmet eksproprijacije, koliko je od toga u privatnom, a koliko u vlasništvu Srpske, ali i samu cijenu po kojoj bi se ono otkupljivalo. Pojašnjava i da je, za razliku od nekog ranijeg perioda, kada je ovaj projekat blokiran od strane pojedinih političara iz FBiH, to sada nemoguće jer je Srpska odlučila da umjesto gasne interkonekcije, što podrazumijeva da se gas transportuje preko granica dvije države, sada gradi magistralni gasovod za koji nisu potrebne političke saglasnosti Savjeta ministara, ali ni Predsjedništva BiH, koje je i najviše osporavalo i uslovljavalo ovaj projekat.

– Da smo ostali pri tome da gradimo interkonekciju, trebala bi nam razna odobrenja, ali mi sada radimo na sasvim novom projektu. Pravimo magistralni gasovod, ne interkonekciju, a koji će ići od Šepka, u kom već postoji gas, preko Bijeljine, gdje je već izgrađen gasovod, te dalje do Brčkog i trasom budućeg autoputa do Banjaluke – poručio je Elek.

Na kraju je dodao i da prioritet neće biti samo gradnja ovog magistralnog gasovoda već i jednog broja gasnih elektrana određene snage, za koje je interesovanje već pokazala i “Elektroprivreda Srpske”.

Republika Srpska je svojevremeno prvo pokrenula projekat gradnje kraka gasovoda “Južni tok”, a kasnije “Turski tok”. Nakon godina mirovanja projekat je ponovo oživljen prije desetak godina. Ulazna tačka ovog gasovoda trebalo je da bude kod Bijeljine, odakle bi dalje išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu. Zbog raznih opstrukcija bošnjačkih političara on nikada nije realizovan. Sredinom ove godine Savjet ministara BiH konačno je dao zeleno svjetlo za njegovu realizaciju, ali i gasovoda Južna interkonekcija koji bi išao kroz FBiH. Dvojica članova Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, tada su, međutim, zaprijetili da Srpskoj ipak neće dozvoliti gradnju ovog gasovoda dok ne bude donesen zakon o gasu na državnom nivou. Kako bi izašli iz ovog ćorsokaka, Republika Srpska je odlučila da krene sa gradnjom ne takozvane interkonekcije, već magistralnog gasovoda, odnosno da iskoristi to što u Šepak kod Zvornika već stiže gas.

Federacija i Marfi
Predstavnički dom Parlamenta FBiH juče je sa 71 glasom za i 14 protiv odlučio da prijedlog zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji razmatra po hitnom postupku. Radi se o prijedlogu koji je ranije u proceduru pustila SDA. Prema ovom prijedlogu, nosilac ovog projekta treba da bude kompanija “BH gas”, dok poslanici HDZ-a BiH traže da to bude zasebno preduzeće u vlasništvu Vlade FBiH sa sjedištem u Mostaru. Ipak, najviše pažnje privuklo je reagovanje, odnosno uslovljavanje američkog ambasadora u BiH, da FBiH što prije mora donijeti ovaj zakon da bi se, navodno, riješila zavisnosti od ruskih energenata. Direktor preduzeća “Sarajevogas” iz Istočnog Sarajeva Nedeljko Elek kaže da će biti zanimljivo vidjeti kako će se čitava ova priča u FBiH na kraju završiti pošto je za gradnju Južne interkonekcije, između ostalog, neophodna saglasnost i Vlade Hrvatske.