Nadljudska borba za život! Đajić: Kroz kovid odjeljenje UKC-a prošlo oko 11.500 pacijenata

28.12.2021. | 09:13

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Vlado Đajić izjavio je da je kroz kovid odjeljenja ove zdravstvene ustanove od početka pandemije do danas prošlo oko 11.500 pacijenata, dok ih u ovoj godini zbrinuto više od 7.300, od čega je 1.497 bilo na nekom vidu respiratorne podrške.

Đajić je istakao da je na liječenju trenutno više od 150 pacijenta, od čega je više od 30 životno ugroženo i nalaze se na respiratorima i vještačkim plućima.

“Važno je naglasiti da od ukupnog broja trenutno hospitalizovanih pacijenata oboljelih od kovida njih 85 odsto nije vakcinisano”, rekao je Đajić u intervjuu Srni.

Đajić je podsjetio da se od početka pandemije u UKC-u ulažu nadljudski napori u borbi za živote pacijenata, te da su i pored svih teškoća i udara uspjeli sačuvati zdravstveni sistem.

“Ponosan sam zato što naš nijedan pacijent, bilo da ima kovid ili nekovid oboljenje, nije ostao bez zdravstvene zaštite. Tim podatkom se ne mogu pohvaliti ni neke mnogo razvijenije zemlje Zapada”, naglasio je Đajić. On je dodao da je UKC, zahvaljujući finansijskim ulaganjima, dobroj organizaciji, pravovremenom planiranju i sposobnostima kadra, uspio odgovoriti na sve izazove.

“Uvijek naglašavam da su za to najzaslužniji, prije svih, naši ljekari i medicinsko osoblje. Ljudi su najbitniji element razvojne politike naše kuće, oni su nosioci svih promjena koje se dešavaju u UKC-u i edukacija naših zaposlenih je investicija u budućnost za nove generacije”, istakao je Đajić.

Đajić je naveo da je UKC ove godine nastojao vratiti fokus na edukaciju kadra koliko god je to bilo moguće, o čemu, kako je rekao, svjedoče tri dolaska grudnog hirurga svjetskog glasa Dijega Gonzalesa Rivasa u UKC, gdje je izvodio operacije, edukovao osoblje, te postao stalni konsultant.

“U posjeti su nam bili i stručnjaci iz Onkocentra Sankt Peterburg profesori Vladimir Mihajlovič Moisenko i Ikram Alijev koji su držali predavanje i izvodili operacije. Našu ustanovu su posjetili i naš dugogodišnji saradnik Tomaž Štupnik, torakalni hirurg iz UKC Ljubljana, ali i vodeća ekspertska imena iz Srbije sa kojima već imamo dugogodišnju saradnju”, rekao je Đajić.

Đajić je napomenuo i da UKC konstantno uvodi nove modalitete liječenja kako u konzervativnim tako u hirurškim oblastima, kao i nove procedure u dijagnostici.

“Odavno smo lideri i u veoma komplikovanim operativnim zahvatima poput replantacija šake, minimalno invazivnih operacija grudne žlijezde, složenih interventnih kardiološkim procedura. Jedini ECMO centar u BiH se nalazi u UKC-u”, rekao je Đajić.

Đajić je dodao da je Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane UKC-a opremljena sa čak četiri uređaja za veno-vensku ekstrakorporalnu membransku oksigenaciju – oksigenaciju krvi van ljudskog tijela, poznatiji kao vještačka pluća najnovije generacije.

Đajić je podsjetio da je UKC, na njegovu inicijativu, uradio veliku studiju, praktično prvu u svijetu, o tome šta se dešava na autonomnom nervnom sistemu prvih 15 dana kod kovid pacijenata.

“Na čelu istraživačkog tima je priznati svjetski neurokardiolog Branislav Milovanović. Studija je pokazala da je za sve pacijente koji su preležali kovid jako važan tilt test, a on se primjenjuje kod pacijenata kojima nisu razjašnjeni uzroci nastanka gubitka svijesti i vrtoglavice. To je vrhunska dijagnostika koja se razvila u posljednjih desetak godina, a na ovim prostorima postoji još samo u Beogradu, LJubljani i Zagrebu”, pojasnio je Đajić.

Đajić je istakao da UKC već treću godinu uzastopno, uprkos velikoj krizi koju je izazvala pandemija, posluje pozitivno.

Govoreći o razvojnim planovima, Đajić je naveo da su prioriteti edukacija kadra, ulaganje u opremu, te uvođenje novih dijagnostičkih i terapijskih procedura. Jedan od takvih razvojnih projekata, tvrdi Đajić, jeste Kardiohirurgija koja je u vlasništvu UKC Republike Srpske, a izgrađena je i opremljena. Đajić je naveo da se Odjeljenje sastoji od četiri operacione sale – grudna, vaskularna i dvije kardiohiruške sale, te svih potrebnih pratećih ambulanti i prostora za pripremu i oporavak pacijenata.

“Intenzivna njega broji šest kreveta, a Odjeljenje 13 kreveta. Uskoro očekujemo da će biti i puštena u rad, a naši pacijenti biše neće morati da odlaze u inostrantvo gdje su dugačke liste čekanja kako bi bili podvrgnuti složenim operativnim zahvatima iz ove oblasti, nego će to moći obaviti u Banjaluci”, pojasnio je Đajić.

Samim tim, dodao je, smanjiće se troškovi Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, kao i troškovi porodica pacijenata.

Đajić je naveo da je u narednom periodu planirana i sanacija zgrade Maternitea u kojoj se nalaze Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Pedijatrija i Dječija hirurgija, dok će se rekonstruisati zgrada Klinike za infektivne bolesti i izgraditi nova Klinika za psihijatriju.

“Gradimo i Objekat za pružanje zdravstvene zaštite oboljelima od malignih bolesti koji će biti najmodernije opremljen što je od izuzetne važnosti s obzirom na činjenicu da je na ovim prostorima povećan broj onkoloških oboljenja”, naglasio je Đajić.

Đajić je napomenuo da će u sastavu tog objekta biti i 50 kreveta za palijativnu njegu pacijenata koji su u terminalnoj fazi bolesti, što je, kako je naveo, najhumanija odluka UKC-a i Vlade Republike Srpske.

Đajić je podsjetio da je na Paprikovcu u planu izgradnja Medicinskog fakulteta, Medicinske škole i Centra za naučnoistraživački rad. “Tako će ova lokacija postati moderno ‘medicinsko brdo’ gdje će naši pacijenti na jednom mestu imati svu potrebnu zdravstvenu zaštitu”, napomenuo je Đajić. On je naveo i da je u toku izgradnja višeetažnog saobraćajnog kompleksa s pet nivoa i 2.324 parking mjesta, koja bi trebalo da bude završena do kraja 2022. godine.

“Ovo je trenutno najveće i najzahtjevnije gradilište. Ujedno će biti izgrađena i nova interna saobraćajnica koja se vezuje na Zelengorsku ulicu kod Roditeljske kuće, prolazi kroz suteren objekta i vodi prema Medicinskom kampusu. Kompleks će cijelom naselju Paprikovac donijeti dobrobit, jer će riješiti problem gužvi, zakrčenja saobraćaja i manjka parkinga”, rekao je Đajić.