Neko bi morao da žrtvuje mandat: Treba li spojiti lokalne i opšte izbore u BiH

02.10.2024. | 07:08

Svaka godina u BiH je predizborna ili izborna. Samo što završe lokalni izbori, političari počinju kampanju za opšte, pa usput malo pometu svakodnevne probleme građana. I tako u krug.

Taj krug, mogao bi da se prekine spajanjem opštih i lokalnih izbora, ali niko da uzme alat u svoje ruke. Godinama se priča, godinama se ne radi.

Tako će većina političara, kada ih pitate, reći da su „za“, ali čini se da ne pronalaze dovoljno volje da učine bilo kakav korak. Možda baš zato što su umorni od stalne borbe za vlašću?

Prednosti i mane

Spajanje izbora, smatraju poznavaoci prilika, imalo bi svoje prednosti, ali i mane. Prije svega, ponekad bismo izašli iz predizborne kampanje. Političari ne bi bili u mogućnosti da se istovremeno kandiduju na listi za opšte i na listi za lokalne izbore, što su do sada rado praktikovali. Ali, ova promjena bi dodatno zakomplikovala već dovoljno komplikovan sistem.

Kada se sve stavi na vagu, kakav rezultat se dobije?

– Problem sa tom idejom je kompleksnost samih izbora u BiH. Mi na opštim izborima imamo četiri različita nivoa za koje građani treba da glasaju. Ako ih sjedinimo s lokalnim izborima, to bi značilo da bi građani trebali da glasaju za šest različitih nivoa, a pokazalo se da gotovo 10 odsto glasačkih listića budu nevažeći u ovim uslovima, jer se ljudi ne snađu. Ono što je ogromna prednost, kada bismo uspjeli da sjedinimo lokalne i opšte izbore, jeste to što bismo imali neku vrstu kontinuiteta i ne bismo bili u stalnom stanju predizborne kampanje – smatra Srđan Ostojić iz Koalicije „Pod lupom“.

Od prednosti, Ostojić izdvaja i – uštede.

– Cijela izborna administracija, sa biračkim odborima i posmatračima, bila bi angažovana jednom u četiri godine, a ovako imamo situaciju da se ozbiljna sredstva izdvajaju za taj dio svake dvije godine. Treba pronaći način kako najbolje iskoristiti tehnologije u izbornom procesu i vidjeti da li možemo na taj način pojednostaviti, kako sistem glasanja, tako i razumijevanje ljudi kada je u pitanju cjelokupan proces – kaže on.

Skraćivanje mandata

Najkritičniji bi, zaključuje, bio prelazni period, odnosno, prva godina u kojoj bi se spojili izbori.

– Neki mandati bi morali biti skraćeni na pola, tako da bi i to predstavljalo izazov. Morala bi biti pripremna faza u kojoj bi to bilo najavljeno – naglašava Ostojić.

Da bi skraćivanje mandata bilo žrtva, koju, možda, mnogi ne bi željeli podnijeti, smatra narodni poslanik Srđan Mazalica.

– Da bi se to objedinilo, neko bi se trebao odreći dvije godine vlasti. Mišljenja sam da bi bilo najbolje skratiti lokalnu vlast na dvije godine, zato što je republička povezana s mnogo krupnijim temama i pitanjima. To ne bi bilo dobro raditi u ovom trenutku, ako već niste s tim upoznali kandidate za odbornike, načelnike, gradonačelnike – smatra Mazalica.

Najveća prednost bi, kaže, bila u tome što bismo se izborima bavili jednom u četiri godine.

– Izbori koštaju direktno i indirektno, zato što se dosta sredstava uloži, svi se angažuju i gube dio svog vremena. Ljudi se posvađaju, ne pričaju jedni s drugima, dođe do zaoštravanja odnosa. Izbori donose povećanje entropije, a nakon njih, treba vremena da se ona smanji – kaže on.

Spajanje izbora bi bilo dobro za mentalno zdravlje građana.

Dogovor

Smatra da ovakve promjene nisu realne u nekoj skorijoj budućnosti.

– Nije realno za očekivati da u narednom periodu dođe do bilo kakvih zakonskih izmjena, posebno tih nekih krupnijih, a koje zahtijevaju ozbiljan dogovor na nivou BiH. Preveliko učešće stranog faktora i stalno izazivanje kriza smanjuju mogućnost i volju da politički akteri sjednu i dogovore se oko mnogih pitanja, pa tako i ovog – ističe Mazalica, piše Srpskainfo.

Da bi spajanje izbora, pored navedenih prednosti, bilo dobro i za mentalno zdravlje građana, smatra odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Milko Grmuša.

– Spajanje izbora bi bilo sjajno za sve nas, jer bismo ih trpili samo jednom u četiri godine. Šalu na stranu. Ne može nijedna vlast da radi ozbiljno ako je na svake dvije godine kampanja. U principu, vlasti imaju između šest i 12 mjeseci da nešto urade, sve ostalo je kupovina glasova za izbore, da li tako što ćete kroz populizam raditi projekte koji realno nisu potrebni ili tako što ćete kupovati glasove – kaže on.

Da bi se od ideje, napokon, stiglo do realizacije, potrebna je, kaže, politička volja. Ali, upravo toga, najviše nedostaje.

– Mi u politici više nemamo stručnjake koji bi znali kako da sprovedu ove reforme, nego imamo ljude koji samo znaju kako se vode kampanje. Ostali smo sa kampanjcima u politici – kategoričan je on.

Da bi se ovo ostvarilo, kaže Grmuša, potrebno je izmijeniti Izborni zakon BiH i omogućiti održavanje vanrednih izbora.

– Trebamo konačno unijeti u naše zakonodavstvo mogućnost vanrednih izbora, što nigdje nije propisano, osim u slučaju kad, ne daj Bože, neko premine ili podnese ostavku. Dobro se sjećam svih rasprava u PDP, neću nikoga da imenujem, ali mnogi su govorili kako po Ustavu imaju mandat na četiri godine i da ih ne zanima da ga skrate – tvrdi on.