Ništa drugačija nije ni kadrovska struktura tužilaca: Većina sudija u sedmoj deceniji života

Ovi podaci pokazuju da će više od polovine sudija za desetak godina otići u penziju s obzirom na to da je starosna dob za penzionisanje u ovoj branši 70 godina života, a u VSTS-u tvrde da nema problema sa popunjavanjem sudijskih i tužilačkih pozicija, te da ne postoji bojazan da će doći do deficita kadra.

– Odmah po upražnjavanju određene pozicije istu popunjavamo na osnovu javnog konkursa. Nismo primijetili indikacije za deficitom kadra jer, na primjer, na konkurs objavljen u maju ove godine podneseno je oko 850 prijava na 114 pozicija, što pokazuje veliku zainteresovanost – kažu u VSTS-u.

Banjalučki advokat Darko Kremenović takođe smatra da je deficit kadra nemoguć jer, pored javnih, u Srpskoj ima mnogo privatnih pravnih fakulteta koji svake godine iškoluju znatan broj pravnika, ali navodi da bi sudije morale ići u penziju sa navršenih 65 godina života, baš kao i radnici u drugim profesijama. Time bi, kako kaže, mlađi kadar dobio više prostora.

– Treba naći zakonsku mogućnost da se podmladi starosna struktura sudija, a zakonske odredbe u vezi sa penzionisanjem sudija i tužilaca možemo promijeniti u Narodnoj skupštini RS. Mlađima se mora dati šansa, to je nužno jer ne može čovjek u sedmoj deceniji imati energiju kao onaj sa 40 ili 50 godina uprkos daleko većem znanju i iskustvu, koje je svakako na strani starijih – priča Kremenović.

Advokat Dragoslav Perić iz Bijeljine smatra da bi mlađi u posjed sudijskog čekića mogli doći češće kada sudije ne bi bile “nedodirljive”, kao što je sada slučaj.

– Mandat sudije je neograničen, i to nije sporno, ali je sporno što kod nas ne postoji praksa da se on razriješi zbog počinjenih grešaka u radu. Disciplinski organi VSTS-a morali bi biti mobilniji jer je more grešaka u tužilaštvu i u radu sudija, a ne vidim ništa sporno u tome da neko bude razriješen sa funkcije ako je loš sudija. Ne pamtim da je neko razriješen iz tih razloga – priča Perić.

Prema njegovim riječima, nije recept ni da stari budu zamijenjeni mlađima.

– Mlađe generacije moraju da se izbore za znanja i zvanja. Protežirati isključivo mlađe samo po sebi nije neko rješenje. Moraju ići stepenicu po stepenicu u karijeri, ne treba im uklanjati barijere, potrebno je samo da rad sudija bude podložan kontroli – kategoričan je Perić.

Bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija ne vidi ništa sporno u trenutnoj starosnoj strukturi sudija i tužilaca u Srpskoj.

– Sudije su svuda u svijetu ljudi u zreloj životnoj dobi jer je put do dolaska na tu poziciju dugačak i popločan sa mnogo obrazovanja, rada i prakse. Iskustveni put podrazumijeva prvo fakultetsko školovanje, zatim pripravnički staž, pravosudni ispit te obavezan staž u sudovima i tužilaštvima minimalno tri godine. Kada se sve to uzme u obzir, sudija ne možete postati prije 30, pa i 40 godina života – objašnjava Tegeltija.

Mladi banjalučki advokat Aleksandar Jokić kaže da je kroz svoj rad uočio da značajan broj mlađih sudija napušta rad u pravosuđu, prenosi Glas Srpske.

– Iz kojih razloga, ne znam, ali je činjenica da odlaze i to ne u inostranstvo, već prelaze u advokaturu ili mijenjaju profesiju – kazao je Jokić.

Advokati

Darko Kremenović kaže da je identična situacija kada je pitanju starosna struktura i u advokatskoj struci.

– Čini mi se da je kod nas još i gore jer je rad u advokaturi doživotan. U Srpskoj imamo advokate starije od devedeset godina, to su mahom ljudi koji su završili svoje notarske, sudijske i tužilačke karijere i po odlasku u penziju prešli u advokate. Svega desetak odsto advokata u RS je mlađe od 40 godina – priča Kremenović.