Nova verzija Nacrta budžeta institucija BiH pokazala stare navike: Osnovica ostaje ista, ali i pohlepa

29.03.2021. | 23:12

Iako je prvobitno bilo planirano povećanje osnovice za obračun plata službenicima i funkcionerima u institucijama BiH, što bi povećalo rashode za lična primanja, od toga se odustalo, a nova verzija ovogodišnjeg budžeta, uz to, pokazuje i da će neki računi ipak rasti te da pohlepe ne manjka ni u doba velike krize.

Prva verzija Nacrta zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH, koja je ranije dobila podršku u Savjetu ministara, nije prihvaćena u Predsjedništvu BiH te je dokument vraćen ministrima na doradu. Kako je tada potvrđeno “Glasu Srpske” u kabinetu srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva Milorada Dodika, neprihvatljiva je bila namjera da svim službenicima i funkcionerima bude vraćena nekadašnja osnovica, što bi dovelo do povećanja ličnih primanja.

Novom verzijom Nacrta budžeta, koja je usvojena prošle sedmice u Savjetu ministara, predviđen je okvir težak 1,027 miliona maraka, u skladu sa odlukom još iz septembra prošle godine i veći je za 31,1 milion u odnosu na lanjski. Obračun plate, prema Nacrtu, ostaje na važećoj osnovici. Za bruto plate i naknade planirano je 584,7 miliona, odnosno 10,5 miliona više nego lani, uglavnom zbog zapošljavanja na nekoliko adresa, usklađivanja plata sudija, tužilaca i stručnog osoblja zbog izmjena zakona te okončanja kadrovskog popunjavanja Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera BiH koji je prošle godine počeo da radi kao “državni zatvor”. S druge strane, ima i institucija poput Centralne izborne komisije BiH u čijoj kasi će biti manje novca jer ova godina nije izborna.

Za pokrivanje naknada troškova zaposlenih planirano je 138,8 miliona, odnosno 11,4 miliona više nego lani, i to mahom zbog potreba u resoru odbrane na ime isplata jednokratnih naknada, odnosno otpremnina zbog odlaska u penziju i jubilarnih naknada.

Ukupni putni troškovi planirani su u iznosu od 10,9 miliona i manji su za 610.000. Izdaci za telefonske i poštanske usluge iznose 7,8 miliona i veći su za 8.000 maraka. Za prevoz i goriva biće potrebno 10,3 miliona, odnosno 270.000 manje, a za unajmljivanje imovine i opreme 25,5 miliona, odnosno 718.000 KM manje. Ugovorene i druge posebne usluge premašuju 38,8 miliona, što je za više od šest miliona u odnosu na prošlu godinu, a to pravdaju redovnim aktivnostima i pravnim uslugama.

Novi nacrt jednoglasno je usvojen u Savjetu, a u budžetu ima i 21,68 miliona KM za borbu protiv pandemije uzrokovane virusom korona.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH su istakli da projekcija budžeta treba obezbijediti usklađenost prihoda i rashoda, transparentnost kao i lociranje odgovornosti za neracionalno trošenje. Osvrnuli su se i na ponašanje institucija na zajedničkom nivou vlasti.

– Naime, i pored višestrukog ukazivanja na maksimalnu racionalizaciju rashoda koje im je upućeno tokom jula 2020., zahtjevi budžetskih korisnika bili su za 645,5 miliona KM, odnosno 70 odsto, viši u odnosu na budžet u 2020 – istakli su u Ministarstvu finansija i trezora.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH Jakob Galić naglašava za “Glas Srpske” da nadležni treba da vode računa o potrošnji, posebno u vrijeme pandemije, odnosno da se maksimalno štedi i ostavlja novac sa strane da bi bile sanirane posljedice, prije svega ekonomske koje su neminovne.

– Ponašanje mora biti racionalno – rekao je Galić i dodao da će ako bude potrebe, kada prijedlog budžeta u Parlament, djelovati amandmanski.

Procedura

Ministarstvo finansija i trezora BiH priprema nacrt zakona o budžetu institucija i dostavlja ga Savjetu ministara na utvrđivanje. Nakon toga se upućuje Predsjedništvu, ovlašćenom za predlaganje, iz kojeg ide dalje na usvajanje u parlamentarnu proceduru.