Novac jedina prepreka za održavanje izbora u BiH
21.03.2022. | 22:09Pregovori o reformi izbornog zakonodavstva u BiH i zvanično su propali i sada je ključno pitanje da li će izbori biti održani, odnosno da li će ih hrvatski narod u BiH bojkotovati s obzirom na to da tvrde da u ovom trenutku nema uslova za njihovo održavanje.
Ipak, u Centralnoj izbornoj komisiji BiH tvrde da nastavljaju sa pripremama za održavanje opštih izbora u oktobru ove godine te da je zakonom jasno definisano kada se raspisuju i koji dan treba da se održe.
“Nemamo puno prostora. Dužni smo postupiti po zakonu i tako ćemo i uraditi”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a.
I pored tvrdnje Bakalara, jedno od ključnih pitanja trenutno je da li će biti novca za održavanje izbora, odnosno hoće li Savjet ministara BiH donijeti neophodne odluke s obzirom na to da budžet za 2022. godinu još nije usvojen. Ako se uzme u obzir da Ministarstvom finansija i trezora BiH rukovodi kadar HDZ-a, a da je to ministarstvo ključno za obezbjeđenje novca, pitanje je kako će se stvari odvijati.
CIK je još ranije zatražio da Savjet ministara BiH donese odluku o odobravanju raspodjele sredstava akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini, kojom praktično traže da se obezbijedi 11,7 miliona KM za održavanje opštih izbora, ali Ministarstvo finansija i trezora BiH još nije dalo svoje mišljenje na taj dokument.
Zanimljivo je da najave HDZ-a o bojkotu izbora, odnosno o tome da nema uslova za njihovo održavanje u SDA ne shvataju ozbiljno i tvrde da su male šanse za to, te da ne postoji šansa da se oni spriječe.
“Opšti izbori u BiH moraju biti održani”, rekao je Bakir Izetbegović, lider SDA.
On je rekao da će Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, razmišljati o bojkotu, a da će izaći na izbore i, ako ne bude zadovoljan rezultatom ili ukoliko se Bošnjaci i neke ljevičarske stranke ujedine i uzmu mu trećinu Hrvatskog kluba poslanika, da će se tada odlučiti da bojkotuje formiranje vlasti.
Sa druge strane, Čović, za neuspjeh izborne reforme krivi SDA koja je, kako kaže, “sve učinila da ostane status kvo”.
“Postavili su svoje uslove i kada smo dobar dio tih uslova u FBiH prepoznali kao moguće rješenje, onda su postavili nove uslove. Ne možemo razgovarati o ustavnoj poziciji zakonodavne vlasti, pozicije Doma naroda u FBiH i na tome smo se u suštini razišli”, rekao je Čović.
On je rekao da je upozorio međunarodnu zajednicu da će Izetbegović ići dalje te da su svi ozbiljni pregovarači tražili da se u Domu naroda parlamenta BiH zajedno sa Predstavničkim domom imenuje Centralna izborna komisija.
Uprkos najavama moguće opstrukcije ili blokade izbora, Ketlin Kavalec, šefica Misije OEBS-a u BiH, rekla je da se BiH obavezala na poštovanje demokratskih prava svojih građana te da je jedno od tih prava i obaveza BiH da organizuje demokratske izbore u redovnim intervalima.
“Trenutno je najvažnije da Savjet ministara BiH donese potrebne odluke o izdvajanju novčanih sredstava koja su potrebna za organizaciju izbora u oktobru 2022. godine”, rekla je Kavalecova dodajući da se raduje izborima u oktobru, navode “Nezavisne novine”.
U Republici Srpskoj ističu da neuspjeh federalnih partija o izmjenama Izbornog zakona BiH potvrđuje da je osnovni problem BiH, Federacija te da Republika Srpska ne smije biti njen talac.
“Srpska ne smije biti talac FBiH i neriješenih odnosa unutar tog entiteta, a građani BiH ne mogu biti taoci nerealnih ambicija SDA. Izbori moraju biti održani u zakonom propisanom roku”, rekao je Nešić.
I Branislav Borenović, lider PDP-a, rekao je da smo nakon devet mjeseci pregovora, stalnih uslovljavanja i mrcvarenja od strane retrogradnih političkih struktura dobili jedno veliko ništa.
“To nije nešto što nismo očekivali, jer je jasno da ovaj zakonski okvir koji je u praksi pokazao da je podložan manipulacijama, savršeno odgovara vladajućim strukturama”, rekao je Borenović.
Dodik: Nismo za elektronsko glasanje
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da ne očekuje da će doći do promjena Izbornog zakona, ali da ostaje spreman da se obavi još jedan razgovor na najvišem nivou da se nešto pokuša.
Dodik je rekao da odbija priču o poboljšanju integriteta izbornog procesa, odnosno elektronsko glasanje, za koje je rekao da je samo pokušaj stranaca da izaberu svoje favorite.
Što se tiče propalih razgovora o reformi Izbornog zakona, Dodik je rekao da to pokazuje da je BiH blokirana i konfuzna zemlja te da su Bošnjaci tražili maksimalističke zahtjeve, dok se Hrvati razumljivo bore za svoja prava.
On je rekao da je protiv toga da mandati pripadaju pojedincima, iako su, kako je rekao, stranke te koje troše resurse da bi kandidati bili izabrani.
Dodik je rekao da su te vrste izmjena izvor političke korupcije, jer bi softvere za glasanje obezbijedili stranci, što bi dovelo do drugačijih rezultata.
