Okrugli sto o uticaju sankcija SAD na privredu Srpske: Mijenjati zakone, sačuvati radna mjesta, biznise i investicije
11.07.2024. | 13:14Firme u Republici Srpskoj ugrožene američkim sankcijama trebaju pomoć republičkih institucija, kao i ostalih relevantnih faktora da sačuvaju svoje biznise, brojna radna mjesta, investicije i dosadašnji renome, poručili su predstavnici tih firmi na okruglom stolu u Banjaluci posvećenom ovoj temi.
Predsjednik Uprave “Infinity International Group” Bojan Vujić rekao je na ovom okruglom stolu da su američke sankcije ugrozile i investicije koje su planirali.
“Dakle, ne možemo više ići tim putem, već da spasimo što možemo u smislu biznisa i radnih mjesta”, rekao je Vujić, obraćajući se učesnicima skupa.
On je naveo da su sankcije ugrozile i poslovanje njegove firme u drugim zemljama.
“Očekujemo konkretne zaključke da zaštitimo sami sebe, došli smo do paradoksa jer mi kao kompanija ne možemo da dobijemo pravnu zaštitu, čime su svi ugroženi. Moramo naći prijedlog mjera da ubuduće ne bude ovakvih situacija. Bankarski sektor u ovom slučaju je teško komentsrisati, ali u ime naših firmi, kreditna zaduženja se smanjuju pokušavamo da naplatimo sve i izmirimo obaveze”, naveo je Vujić.
Direktor kompanije “Prointer ITSS” Vladimir Perišić rekao je da ova kompanija uprkos svemu želi da zadrži svoje biznise i stručne radnike, i da i dalje učestvuje u ozbiljnim projektima.
Direktor ATV-a Srđan Kevac rekao je da bi trebalo doći do modela spasavanja radnih mjesta, ali i biznisa i budućih poslova.
“Apelujem da institucije pomognu da prevaziđemo i preživimo ovu situaciju koja se tiče američkih sankcija”, rekao je Kevac.
Advokat Dejana Đurić kaže da trenutni zakoni, a takvih ima tri, daju na volju bankama pod kojim uslovima će raskinuti račune.
“Trebalo bi naći neko novo zakonsko rješenje, gdje bi se ugovor o otvaranju računa definisao jednim zakonom koji bi bio lex-specialis. Ne možemo nekome na volju ostaviti da o ovome odlučuje.”, kazala je ona.
Dodala je da se treba tražiti rješenje u unutrašnjem platnom prometu i mimo SWIFT sistema.
ŠUPUT: UČINIĆEMO SVE DA POMOGNEMO PRIVREDNICIMA I RADNICIMA
Srđan Šuput iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske rekao je da će ova agencija učiniti sve da pomogne privrednicima i radnicima na ovom planu, koji su i kreditno izloženi, ali i tome da banke ne ugroze svoje poslovanje.
“Na primjer ako radnici ne budu mogli primati plate preko banaka, one ne bi smjele da postupaju onako kako to rade sa drugim klijentima”, rekao je Šuput.
Dodao je da ovo tijelo ne predlaže zakone i još jednom skrenuo pažnju da saradnja sa sankcionisanim firmama banke izlaže reputacinom riziku, a u najgorem slučaju i njihovom zatvaranju.
Helena Pantić iz “Banke poštanska štedionica” je kazala da bankama nije u cilju da gube klijente, ali da su na to ponekad primorane.
“Banke sa kojima sarađujemo ne prihvataju transakcije sankcionisanih klijenata i mi se dovodimo u rizik da gubimo korespodente i stavimo ključ u bravu”, rekla je ona.
Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske je rekao da je najveći problem to što sankcije nisu ekonomske već političke.
LJUBOJA: PREVAZIĆI SANKCIJE OVDAŠNJIM FIRMAMA I NASTAVITI RAZVOJ
Generalni sekretar Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja rekao je da otežane mogućnosti poslovanja u finansijskom sektoru usljed američkih sankcija, uvedenih pojedinim kompanijama u Republici Srpskoj, usporavaju razvoj, slabe ovdašnju privredu i loše utiču na ekonomski ambijent.
Ljuboja je pojasnio da je to problem s obzirom na to da se u njihovom međusobnom poslovanju radi o sistemu spojenih sudova, odnosno da navedene firme onda ne mogu da završe neke započete poslove, naplate potraživanja i obrnuto.
“Zato u razgovoru sa svim relevantnim i zainteresovanim stranama treba pronaći načine i modalitete za prevazilaženje navedene situacije, posebno onih koji se odnose na IKT sektor. Cilj je omogućiti na ovom planu nesmetan rad i razvoj”, rekao je Ljuboja na konferenciji za novinare tokom održavanja okruglog stola u Banjaluci posvećenog uticajima američkih sankcija na privredu Srpske kome su prisustvovali brojni učesnici iz svijeta privrede, predstavnici republičkih institucija, nevladinih organizacija, fondova i drugi.
Ljuboja je naveo da je sve ovo potrebno prevazići, jer nikome nije u interesu ulazak u dodatne ekonomske krize, uvezene izvana.
“IKT sektor kod nas je jedan od privrednih potencijala, kojeg ne smijemo zaustavljati”, rekao je LJuboja.
Iz banjalučke Komore ranije su napomenuli da američka Kancelarija za kontrolu strane imovine /OFAC/ svojim sankcijama znatno utiče na globalnu i ekonomiju BiH, te da je Srpska posebno pogođena ovim sankcijama, koje u nekim slučajevima rezultiraju povoljnostima za FBiH u smislu dobijanja posla i drugih prilika koje nisu dostupne Republici.
Okrugli sto “Uticaj OFAC sankcija na privredu u Republici Srpskoj” organizovala je Područna privredna komora Banjaluka s ciljem da se zajednički razmotri kako OFAC sankcije utiču na ovdašnje poslovno okruženje, identifikuju kratkoročne i dugoročne posljedice, te unaprijedi razumijevanje njihovih efekata na različite sektore.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić rekao je ranije Srni da sankcije američke administracije uvedene pojedinim kompanijama u Srpskoj ne pogađaju samo njih i njihove zaposlene, već u problem uvode i čitavu ekonomiju, uključujući bankarski sektor.
