Opreza nikada dosta: Katastrofa koja je zadesila FBiH se može dogoditi i ovim krajevima u Srpskoj
07.10.2024. | 19:11Najmanje 21 izgubljeni život i hiljade razorenih domova: to je, za sada, tragični ishod poplava, klizišta i odrona u Jablanici, Kiseljaku i još nekoliko opština u Hercegovini i srednjoj Bosni. Stručnjaci upozoravaju da slična katastrofa može zadesiti i druge krajeve u BiH.
Iako je u pitanju elementarna nepogoda, nije samo do prirode. Za katastrofu, koja je hiljade porodica zatekla na spavanju, odgovorni su i ljudi, tačnije udruženi poduhvat ljudske pohlepe, nemara i korupcije.
Kako to izgleda, kad se niz padine sruče bujice, i kad se brdo doslovno sruči na naselje i zatrpa ga kamenjem, svjedoče fotografije iz Donje Jablanice, prenosi Srpskainfo.
Da je umjesto, navodno ilegalnog kamenoloma, na brdu iznad naselja bila šuma, priča bi bila sasvim drugačija, uprkos tome što se na jablanički kraj sručilo 323 litra kiše po kvadratnom metru.
A u Kiseljaku su ljudi skupo platili krčenje šuma i bespravnu gradnju na planinama iznad ovog gradića.
Jugoslav Brujić, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, podsjeća da se erozija zemljišta, uzrokovana vodom, javlja upravo u krajevima u kojima su jake padavine.
“Jedan dio padavina zemljište ne može upiti i voda ne otiče u prirodne riječne tokove, već teče niz nagnute terene, izazivajući eroziju. Količina vode, koja izaziva eroziju, zavisi i od biljnog pokrivača i od geološke podloge”, kaže Brujić.
Usljed erozije, pokreću se klizišta i odroni, a bujice izazivaju poplave.
Brujić dodaje da čovjek ne može da utiče ni nagibe, ni na padavine, ni na geološku podlogu, ali može da čuva biljni pokrivać, prije svega šume.
Na pitanje da li bi katastrofa, poput one u Jablanici ili Kiseljaku, mogla zadesiti i druge dijelovima BiH, Brujić ima jasan odgovor.
“Padavine su zagarantovane i biće sve jače, a i strmih nagiba imamo na pretek. Ostaje još samo da uklonimo šume”, kaže profesor Jugoslav Brujić.
Klimatolog Goran Trbić, profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Banjaluci, dadaje da su, zbog prirode tla, naročito ugroženi sjeveroistočni dijelovi Republike Srpske, te podsjeća da je nakon poplava 2014. godine, urađena karta rizika od erozije i klizišta za cijelu BiH.
“U toj karti je decidno navedeno koja su područja ugrožena, pa bi se to trebalo uzimati u obzir, kada se izdaju dozvole za gradnju, otvaranje kamenoloma, sječu šume. I kontrolni organi moraju pooštriti kontrole i nadgledati da li se u ovoj oblasti poštuju zakoni i riječ struke”, kaže Trbić.
Dodaje da kartu rizika treba ažurirati, jer su sada, zbog klimatskih promjena, padavine intenzivnije.
“Padavine, kakve su izazvale katastrofu u Jablanici, danas su moguće u bilo kojem mjestu u BiH, a u budućnosti će biti još više rizika od poplava, ali imamo mogućnost da ocijenimo gdje su ti rizici manji”, kaže Trbić.
Kada već poplave i odroni zaprijete stanovništvu, jako je bitno, dodaje naš sagovornik, blagovremeno upozoravanje i evakuacija stnaovništva, kao i razrađen sistem spasavanja.
“Kod nas još nisu definisane jasne procedure: šta ko radi kad zaprijeti opasnost. Moramo znati šta radi Civilna zaštita, šta druge organizacije i institucije, nakon što Meteorološki zavodi izdaju upozorenje o opasnosti od poplava i bujica, a i stanovništvo mora ozbiljnije shvatiti takva upozorenja”, kaže Trbić.
