Opširno na 10 strana kucanog teksta: Šta piše u žalbi Ujedinjene Srpske Sudu BiH FOTO

13.10.2020. | 13:47

Sankcije za kršenje odredaba člana 7.3. stav (1) tačka 7) Izbornog zakona BiH su novčane i propisane su članom 19.9. stav (1) tačka j ) te se ne može izricati nijedna druga kazna.

To je navedeno u Žalbi Ujedinjene Srpske na kaznu koju im je izrekla CIK BiH, koja je upućena Apelacionom vijeću Suda BiH.

Podsjećanja radi, CIK je partiju, između ostalog, kaznio zbog kršenja pomenutog člana 7.3. koji zabranjuje sadržaje koji bi mogli da postaknu na govor mržnje. Međutim, pravni tim US pobija i tu sankciju, riječima da se na ovaj član zakona ne može primijeniti pravo CIK iz člana 6.7. koji joj daje za pravo da poništi ovjeru stranke za učešće na izborima, jer za član 7.3 postoji tačno propisana novčana kazna.

Istovremeno, US pobija i pravo da uopšte bude kažnjena po članu 7.3. jer se on odnosi isključivo na period izborne kampanje, koja još nije počela.

U opširnoj žalbi na deset strana kucanog teksta, Odluka CIK BiH osporava se po tri osnova: Zbog povrede odredaba upravnog postupka, zbog nepotpuno i nepravilno uzvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Između ostalog, CIK je optužena za falsifikat, jer je na sjednici koja se mogla pratiti uživo, raspravljao o kršenju jednog člana Izbornog zakona (7.3.), a nakon sjednice je US dostavljena odluka izmijenjenog sadržaja u kojoj se pominje kršenje još nekih članova zakona. Između ostalog, navedeno je da je Ujedinjena Srpska prekršila član 1.13. u kome se, prilikom prijave za izbore, obavezala da će poštovati Dejtonski sporazum.

“Na ovaj način je CIK prekoračio ovlaštenja koja ima po zakonu. CIK nije ovlašten da tumači da li je neko nekim svojim postupkom prekršio Opšti okvirni sporazum za mir u BiH. Takvom kvalifikacijom koju je CIK dao u pobijanoj odluci, CIK sam sebe delegitimiše i diskvalifikuje kao kredibilnog organa”, piše u Žalbi US. Tvrde da je ovaj član zakona nemogu prekršiti jer kršenje nije objašnjeno u zakonu, niti su za njega propisane sankcije u dijelu zakona koji govori o kaznama.

Stranka smatra da je član CIK Suad Arnautović trebalo da bude izuzet o odlučivanja o njhovoj kazni, jer im je već 21. septembra „presudio“ kada je rekao da se radi o „teškoj povredi Izbornog zakona BiH“.

Ujedinjena Srpska optužuje CIK BiH da je u potpunosti zanemarila njihovo drugo izjašnjenje od 30. septembra u kome su naveli da je sporni video-spot „u produkcijskom i sadržajnom smislu umjetničkog karaktera“.

“Zanemarivanjem ove činjenice CIK je pogrešno kvalifikovao video sadržaj kao politički i pogrešno primjenio materijalno pravo izricanjem nezakonite i neproporcionalne mjere”, piše u žalbi.

U stranci ne prihvataju ni obrazloženje da su „na stereotipan način“ prikazali pripadnike bošnjačkog, hrvatskog i albanskog naroda, jer CIK nije naveo ni jednu strereotipnu karakteristiku koju pominje. Takođe, nije ponuđen ni jedan dokaz da ugostiteljski objekat iz video-spota predstavlja srpsku sredinu.

U odluci kojom je US zabranjeno učešće na izborima, CIK je navela da je, prilikom ocjenjivanja govora mržnje u video-spotu stranke, koristila tzv. test sa šest nivoa – kontekst, govornici, namjera, sadržaj ili forma, opseg govora i vjerovatnost pojave nasilja ili mržnje. S druge strane, US odgovara da se radi o elementima iz Akcionog plana iz Rabata, pravno neobavezujućem aktu, ali i da je svih šest elemenata pogrešno primijenjeno.

Takođe, detaljno se pobija svako pozivanje CIK na evropske konvencije i na odluke Evropskog suda za ljudska prava. Jedan od njih je i slučaj protiv Le Pena koji je eksplicitno govorio o Muslimanima u Francuskoj kao aktuelnoj bezbjednosnoj prijetnji i to u formi političkih govora, u kontekstu tadašnje političke debate u Francuskoj, a ne u istorijskom kontekstu, koga CIK BiH uzima kao jedini mjerodavan kontekst prilikom kažnjavanja US. Zbog ovakve izjave, Le Pen je tada kažnjen novčano sa 10.000 evra pred domaćim sudom zbog krivičnog djela govora mržnje, iako je maksimalna kazna za ovo djelo u Francuskoj 10 godina zatvora.

“Ipak, i ovako minimalnu kaznu, Evropski sud je razmatrao sa aspekta opravdanosti izrečene mjere u demokratskom društvu i sa aspekta proporcionalnosti. Da bi izrečena mjera CIK bila oporavdana u demokratskom društvu, potrebno je da bude propisana zakonom, da služi legitimnom cilju zaštite prava drugih i da je bila nužna. Kazna za kršenje odrebada člana 7.3. stav (1) tačka 7) Izvornog zamona BiH je isključivo novčana kazna. Dakle, izrečena mjera nije propisana zakonom”, navedeno je dalje u žalbi US.

Kakva jer dosadašnja praksa institucija BiH u ovoj oblasti – CIK i Suda BiH?

Ujedinjena Srpska, kao primjer, navodi ponašanje predsjednika BPS Sefera Halilovića na lokalnim izborima 2016. kada je, ali tokom kampanje, na javnom skupu Republiku Srpsku nazvao genocidnom tvorevinom i najavio njen skori nestanak. Novčani epilog dugotrajnog postupka bio je mininalna novčana kazna od samo 1.000 KM protiv Halilovića.

Drugi primjer je nedavno izrečena novčana kazna CIK protiv Adne Pandžić zbog govora mržnje protiv eksplicitno definisane grupe ljudi kojoj pripadaju LGBTQ populacija. Kada je u pitanju lična kazna od 10.000 KM lideru stranke Nenadu Stevandiću, CIK BiH od njega uopšte nije tražila da se izjasni, što su bili obavezni prema zakonu. Stevandić se izjasnio samo u svojstvu predsjednika stranke, u smislu kazne izrečene partiji.

Zbog svega navedenog, ali i zbog drugih odgovora u žalbi, US predlaže da se njihova žalba uvaži, odluka CIK poništi i da sud sam riješi stvar, ili da se pobijena odluka preinači i US oslobodi od odgovornosti, ili pak da se odluka poništi i predmet vrati prvostepenom organu na ponovno odlučivanje, piše Srpskainfo.