“Patnja jednog naroda”: Dodik najavio snimanje još filmova o stradanjima Srba

21.02.2021. | 16:43

Treba nastaviti praviti filmove u kojima će se prikazati stradanje srpskog naroda kroz istoriju. Mislim da ćemo to usvojiti, ne samo kao programski akt, već i program Vlade Republike Srpske, da se na pravi način odnosi prema srpskim žrtvama u NDH, istakao je Milorad Dodik, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH, poslije premijere filma “Dara iz Јasenovca” na Јavnom servisu.

“Želimo film o stradanju Srba o Drakuliću, jer je tamo 2.600 ubijenih bez metka. Komunistički režim je skrivao istinu, jer na tom malom spomeniku piše da su žrtve fašizma, bez imena i prezimena i narodu koji pripada. Potom Garavice kod Bihaća, gdje je ubijeno 12.000 Srba, pa Brod na Drini, za dva dana je ubijeno 6.000 Srba, a onda i Prebilovce, hercegovačko selo koje je nestalo u jamama”, naglašava Dodik.

On se potom okrenuo filmu “Dara iz Јasenovca” i emocijama koje je on  izazvao.

“Snažne emocije i suze, i svi moji koji su gledali tako su reagovali. Trebalo je sat vremena da se dođe do daha i razumijevanja. Јasenovac je kao tema prvi put obrađen na ovaj način. To je nešto što pokušavam posljednjih 15 godina da pokrenem. Moram da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovom projektu, Republici Srpskoj, Srbiji, režiseru, glumcima, pogotovo našoj djeci iz potkozarskih sela koja su maestralno odigrali svoju ulogu, koja je dala pečat čitavom filmu, a među njima i glumica koja je glumila Daru”, nastavio je Dodik.

Dara iz Јasenovca ostaće upamćen, i prenosiće se s generacija na generaciju, tvrdi Dodik.

“To i jeste bio cilj. Daće jedan pečat i na pravi način oslikati stradanje srpskog naroda. To je jedino mjesto na svijetu gdje je postojao dječiji logor. Ona scena kada bacaju gas da potruju djecu, nije mi dugo vremena dala da zaspim. Ukupno 500.000 ubijenih Srba ne može da stane u jedan film, ali patnja jednog naroda se vidi”, rekao je Dodik.

Dodik kaže da je i sam odrastao na pričama preživjelih iz Јasenovca.

“Sav moj kraj stradao je u Јasenovcu. Najveća ličnost mog djetinjstva je bio čovjek koji se uspio spasiti, zvao se Mirko Voruna. Maljem su ga tukli u glavu, ali imao je sreće da nije bilo smrtonosno, i bacili su ga u Savu, uspio preživjeti, doplivati na drugu stranu. Јa sam odrastao na njegovim pričama”, istakao je Dodik.

Zašto je Јasenovac bio skriven od svjetske javnosti, Dodik krivi i prošli režim, koji je vladao Јugoslavijom poslije Drugog svjetskog rata.

“Priča o Јasenovcu je skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i sučesnici o zločinu nego što se moglo pretpostaviti. Poznata je priča o Diani Budisavljević, koja je spasila 10.000 djece sa Kozare, a onda su komunisti oduzeli tu dokumentaciju, jer im nije odgovorala istina o Јasenovcu. Pola miliona ubijenih Srba nije bilo dovoljno da s pijetetom se odnosi prema žrtvama, čak ni komemoracije u samom Јasenovcu nije bilo prvih 25 godina poslije rata”, zaključio je Dodik za RTRS.